Infekcija probavnog sustava u dječjoj dobi česta je bolest koja se očituje povišenom temperaturom, proljevom, povraćanjem i bolovima u trbuhu. Stručni naziv za tu bolest je GASTROENTEROCOLITIS.
Uzročnici su različiti virusi, bakterije i paraziti. U djece se ipak najčešće radi o virusnoj infekciji uzrokovanoj rota ili adenovirusima.
Od bakterijskih uzročnika značajnije su salmonele, šigele i kampilobakter. Valja istaknuti da proljev i povraćanje u dječjoj dobi mogu
biti i neinfektivne prirode, npr. nepodnošenje nekih vrsta hrane, emocionalno uzbuđenje ili tek usputna pojava neke druge osnovne bolesti.
Crijevne infekcije u dječjoj dobi imaju obično SAMOIZLJEČIV TIJEK.
Nakon dan-dva prestaje povraćanje, a nakon 2-5 dana dolazi postupno do pada temperature i smanjivanja stolice te njenog formiranja.
Za potpunu normalizaciju stolice potrebno je 7-14 dana. Zbog učestalih vodenastih stolica i povraćanja, te povišene temperature
i znojenja tijekom ove bolesti može doći do gubitka tekućine iz organizma (dehidracija) ili gubitka natrija, kalija, klora iz organizma
(elektrolitski poremećaj). Takvi su poremećaji češći ako su djeca mlađa od 3 godine, te ako je bolest teža. U takvim je slučajevima
katkad neophodno smjestiti dijete u bolnicu radi nadoknade tekućine i elektrolita infuzijama te nadzora nad djetetom.
U liječenju bolesnika, bez obzira na to provodi li se kod kuće ili u bolnici, potrebno je:
1. NADOKNADITI TEKUĆINU I SOLI
2. OSIGURATI PRIMJERENU PREHRANU
Davanje lijekova (antibiotika) najčešće nije potrebno. Bolesnik s gastroenterokolitisom je za okolinu zarazan, a u njegovoj stolici
se nalaze uzročnici bolesti. Do prijenosa uzročnika od stolice bolesnika do usta osobe u okolini dolazi direktnim kontaktom (prljave ruke), indirektnim kontaktom (preko predmeta, igračaka), zagađenom hranom i vodom. Stoga je neophodno nakon svakog kontakta s bolesnikom dobro oprati ruke sapunom, onemogućiti prijenos uzročnika indirektnim kontaktom i osigurati kvalitetan sistem prehrane i vodoopskrbe.
Nadoknada tekućine i soli
Nadoknada tekućine može se provoditi na usta ili intravenskim putem (infuzijom).
Preporučuje se nadoknada tekućine na usta uvijek kada je to moguće, a koriste se već pripremljene otopine koje sadrže elektrolite
(natrij, kalij i druge) i glukozu npr. REHIDROMIX (prodaje se u obliku praška koji je moguće prema uputama pripremiti kao otopinu).
U liječenju treba istodobno voditi brigu i o temperaturi djeteta, te ukoliko je ona povišena iznad 38,5°C snižavati je fizikalnim
metodama (oblozi hladne vode, kupke u vodi temperature stupanj-dva nižoj od temperature djeteta). Kada se temperaturu ne uspije sniziti fizikalnim mjerama treba dati lijekove (antipiretike).
Kod kuće se mogu liječiti djeca koja nisu dehidrirana ili ona koja su blago do umjereno dehidrirana.
Sve slučajeve teže dehidracije treba liječiti u bolnici. Bez obzira na stupanj dehidracije u bolnici treba liječiti svu
onu djecu koja obilno povraćaju, koja odbijaju tekućinu, te djecu s komplikacijama (poremećaj svijesti, grčevi uz temperaturu)
U pravilu treba naglasiti da djeca koja povraćaju najčešće dobro podnose davanje tekućine na usta. Daje se jedna čajna žlica (5 ml)
ohlađene tekućine za rehidraciju svakih 1-2 minute.
Kada dijete nije dehidrirano i ima blagi proljev tekućina se daje na usta. Nadoknađuje se tekućina izgubljena svakom stolicom u količini
10 ml/kg tj. mase za svaku stolicu. Koliko proljev dalje ostane blag može se nastaviti normalnom prehranom primjerenoj dobi djeteta.
U slučajevima dehidracije (gubitka tekućine) izgubljena tekućina se daje na usta u količini 50-100 ml/kg tjelesne mase, uz nadoknadu
daljnjih gubitaka stolicom i povraćanjem tijekom prva 4 sata. Za svaku daljnju stolicu doda se tekućina u količini od 10 ml/kg
tj. mase. Volumen povraćanog sadržaja treba procijeniti i nadoknaditi tekućinom.
Kontrolu stanja djeteta i nadoknadu gubitaka treba procjenjivati svaka dva sata. Čim se uspostavi hidracija, treba započeti primjerenu prehranu. Za uspostavu pune hidracije potrebno je najmanje 4 sata.
Preporuka prehrane za kućnu njegu
Kod djece koja imaju proljev, a nisu dehidrirana preporučuje
se:
1. DJECI KOJA SU ISKLJUČIVO NA MAJČINOM MLIJEKU
PREHRANA SE NE MIJENJA. DOJENJE SE NE PREKIDA
AKO DIJETE IMA PROLJEV!
2. PREHRANA PRIMJERENA DOBI ZA OSTALU DJECU:
Kod djece koja su dehidrirana i ona koja povraćaju potrebno je najprije nadoknaditi izgubljenu tekućinu, a nakon toga započeti prehranom
primjerenom za dob. Ranim uvođenjem prehrane može se prolazno povećati broj stolica u 24 sata, ali se ne produljuje trajanje bolesti, a osiguravaju se kalorijske potrebe i supstancije za obnavljanje oštećene crijevne sluznice, te sprečava nastanak stanja malapsorpcije.
Hrana koja se ne preporučuje:
Masna hrana, sve prženo, pečeno, voćni sokovi i pića s jednostavnim šećerima
Hrana koja je dopuštena:
Riža, žitarice, krumpir, povrće (sve kuhano), banane, jabuke, nemasni mliječni proizvodi (svjež kravlji sir), nemasno meso (piletina, teletina)
Klasična dijeta (BRAT- banane, riža, ribane jabuke, tost) zbog manjka energetskih sastojaka, proteina i masti ne preporučuju se
kao isključiva prehrana, već samo kao dodatak ostaloj dopuštenoj hrani.
Dojenčad koja su na prehrani majčinim mlijekom ostaju na njemu, a dojenčad u dobi do 6 mjeseci koja uzimaju adaptirano mlijeko
trebaju za vrijeme trajanja proljeva nastaviti uzimati istitvornički pripravak, samo ga se može prvi dan razrijediti s
rižinom sluzi u omjeru 2:1 (prva 3 mjeseca života) ili 2:1 (3-6 mjeseci).
Kada treba zatražiti liječničku pomoć?Ako dijete ima visoku vrućicu, treskavice ili krv u stolici;
ako jezik postaje obložen bijelim naslagama, ako dijete počne
povraćati, ako izgleda iscrpljeno i ne želi uzimati tekućinu i hranu.
Autpr:
Milivoj Jovančević i suradnici
GODINE PRVE: ZAŠTO SU VAŽNE
Vodič za roditelje i stručnjake koji
rade s djecom predškolskog uzrasta