skolovanje djece s pp

[nadicab]

zakon o skolstvu veli<
>Quote:Članak 2. <
>Osnovno školovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu integraciju<
>Članak 3. <
><
>Općinski organ uprave nadležan za poslove školstva odnosno organ uprave nadležan za poslove školstva grada Zagreba utvrdit će osnovne škole u kojima će se realizirati oblici integracije iz članka 2. ovoga pravilnika. <
><
>Kriteriji prema kojima će se utvrditi škole iz stavka 1. ovoga članka sadržani su u republičkom pedagoškom standardu iz članka 10. Zakona o osnovnom školstvu<
><
><
>da li je to ikada sprovedeno u praksi?<
>da li zakon o skolstvu odredjuje da je OS duzna omoguciti skolovanje djeteta s pp-om, pa stoga onda treba za to dijete nabaviti odgovarajuca pomagala?<
>Bojim se da je odgovor ne, pa mislim da bi trebalo djelovati na zakonodavca u tom smjeru Denis (16.05.2000.) <i></i>

[Lidija]

Nije sprovedeno, ali je krenulo polako. Radi se. Nista preko noci. <i></i>

[aharon88]

Vrlo slicno stoji i u nasem zakonu, ali u praksi ne bi bilo nista od toga da se za to nismo sami izborili, pa makar i ovako polulegalno.<
>O tome sam detaljno pisao na temi o inkluziji.<
>Medjutim, za novu skolsku godinu nadam se da ce nasa nastojanja otici i korak dalje jer ovo vec vise nije pruzanje sanse "pa da se vidi sta ce biti" nego podrzavanje necega sto se u praksi vec dokazalo.<
>Zato sam, kao i uvijek, optimista da cemo uspjeti i da cemo imati pravu institucionalnu podrsku, a ne kao do sada djelomicnu, uglavnom prazno-deklarativnu i iznudjenu (ako tu ne racunamo osoblje skole). <i></i>

[nadicab]

Lidija, to nije novi Pravilnik, nego stari. Koga da pitam u gradu u koju skolu da upisem Denisa u skladu s tim Pravilnikom?<
>Aharon Denis (16.05.2000.) <i></i>

[danijela fsn]

U Šibeniku postoji škola koja ima integraciju,a kod mene u Vodicama djeca se upišu normalno u školu,osim ako baš stvarno ne mogu zbog mentalnog stanja pratiti normalnu školu.Trenutno ima dvoje djece u kolicima,a jedan od njih ima stvarno veliko oštećenje.Vidjela sam ga samo jednom,ima povišen naslon jer ne može držat glavu mirno,ruke su mu deformirane,teško govori,ali može pratiti nastavu.Djeca ga vole,voze ga,prenesu... Njegov razred je fiksan tj. nastavnici dolaze kod njih.<
>Sad u 5 razred dolazi dječak koji isto ne može samostalno hodati i ima teško oštećen vid,odličan je učenik i uopće se ne dovodi u pitanje da neće ići tu u školu.Ja nekako mislim da je tako svugdje...Mislim da nema nikakvog razloga da moja Stela ili tvoj Denis ne idu u normalnu školu...<
> <i></i>

[Ejla]

Kod nas je već popriličan
oj djece integriran sasvim normalno u redovne razrede, a trenutno je u osnivanju poseban razred djece s većim teškoćama koji bi trebao djelovati pri jednoj osnovnoj školi. Do jeseni ću znati sve detalje...<
><
>Ne znam koji su kriteriji, ali koliko poznajem djecu, integriraju se uglavnom djeca koja su mentalno u redu, njihov hendikep uglavnom je vezan za motoričke teškoće ili teškoće s vidom.<
><
> <i></i>

[Sanja]

Kod nas u Splitu 3 skole integriraju djecu, i za sada imam spoznaju da ce krenuti poseban projekt sa malim razredom pri redovnoj skoli, bas za djecu sa poteskocama. Medjutim nekim roditeljima skole ne izlaze u susret- zasto ne znam. Muku muće sa birokracijom a rjesenja se odougovlace i po godinu dana. Mislim da samo treba biti jako uporan, a i do
o razluciti dali je nase djete za redovnu skolu ili specijalnu? Gdje ce biti sretnije i bolje napredovati!? <
> <i></i>

[Lidija]

Nemoj se posipati ciglom, moramo prihvatiti cinjenicu da inkluzivno skolovanje nije bas uvijek provedivo, a pogotovo ne kod nas. Do
o je da je krenulo, vreeeeeemenom ce biti sve bolje i vise, a i intencija UNESCO-a je poticanje inkluzivnog skolovanja za sve. A i tada to nece biti moguce za sve..... <
>Mada, moramo se pitati i sto je skolovanje i edukacija ? <i>Edited by: Lidija at: 16/7/06 11:05<
></i>

[nadicab]

za sada zakonodavac kaze da u redovnu skolu mogu ici djeca s laksim teskocama u razvoju. Da li su Denisove teskoce lakse? On ima 2 vrste ostecenja - vid i motorika, pa da li onda moze ici u redovnu skolu? CUla sam da dosta veliku teskocu cini i njegov govor tj njegova disratrija <
>ja ne inzistiram na redovnoj skoli, ali jedina skola u koju on jos moze ici jest Goljak a ona ne priua nista bolje za njega nego redovna skola (po pitanju prilagodbe), osim manjih razreda. Kvaliteta skolovanja na Goljaku mi je isto jako upitna<
>Danijela, drago mi je curi da je taj djecak koji ocito ima velike motoricke smetnje jest ukljucenu redovnu skolu. Tko mu pomaze? Denis (16.05.2000.) <i></i>

[Sanja]

Neznam dali se može uzeti ročnika kao ispomoć za djecu sa težim oštećenjima.Mislim da škola u Metkoviću ima ročnike koji pomažu djeci. Kako ih tražiti? Dali ih treže roditelji ili škola? <i></i>

[Lidija]

skola!!!<
><
>jedino sto oni po nekom propisu ne bi smjeli biti u razredu. U razredu legalno, ne moze biti nitko osim nastavnog osoblja. Hocu rec, super je sto ima skola koje su fleksibilnije i preuzimaju odgovornost, one koje to ne dozvoljavaju ne krse propis. Rocnik moze biti samo kao tehnicka pomoc za vrijeme odmora, zahod, stenge i sl., ali ne i pod nastavom. <i></i>

[Alica]

Ako je u razredu dijete s pp, onda s taj razred treba imati manje učenika, sad ne znam koliko, ali mislim za 2 učenika manje nego u drugim razredima, a ako ima više djece s pp onda je taj razred još manji.<
>Nastavnici su dužni pisati posebne priprave za djecu s pp, jer svakom djetetu treba drugačije prilagoditi nastavni program, a program se izrađuje u suradnji sa stručnim suradnicima. <i></i>

[bosancero]

Malo skrecem s teme ali ima veze sa skolovanjem osoba s pp:<
>www.jutarnji.hr/dogadjaji...i,36493.jl <i></i>

[IRENA]

Evo, citam ovaj clanak u Jutarnjem... <
>Zasigurno nas ceka teska borba u tom ostvarivanju inkluzivnog skolovanja za sve...borba protiv objektivnih problema koji zaista postoje u nasoj zemlji (tipa: pretrpane skole, u mnogim skolama rad u smjenama, zakonska regulativa koja bi se mogla poboljsati,nedostatak strucne pomoci nastavnicima za rad s posebnom djecom,nedostatak sredstava....)<
>ali i borba protiv subjektivnih prepreka (onih u glavama) s kojima isto nece ici lako....<
>Ovaj primjer iz clanka je bas primjer tih "glavatih" prepreka...jos kad se radi o glavi osobe koja vodi (dekanica) o
azovanje strucnjaka (odgojitelja,ucitelja) koji bi jednoga dana trebali biti otvoreni i spremni za rad s nasom djecom.... JAN 8.12.99. VITO 13.3.2003.<i></i>

[Sanja]

Mislim da je sve rješivo i da za sve samo treba malo do
e volje, a tko do
e volje nema nek goni!!

[eli]

samo sam preletila preko članka. svojevremeno sam i ja razmišljalo o upisu na pulski fakultet za predškolski odgoj i za razrednu nastavu, ali sam odustala jer je uvijet bio prolaz na prijemnom iz područja muzikalnosti, sluha, osnova sviranja i pjevanja, a meni to ne leži. ne znam da li je to još uvijek bitno.<
><
>što se tiče osnovnih škola, u školi u mom kvartu (u puli), u razredu gdje ide kolegicina kćer je i jedno dijete u invalidskim kolicima pa je razred smanjen na (mislim) 20 učenika. idealno i za to dijete sa pp i za ostale učenike u razredu. bit će da mnogo toga ovisi od škole do škole. <i></i>

[IRENA]

Kako mi je ova tema vise no aktualna ( Jan za ovu godinu dobio rjesenje o odgodi) ali iduce krece u o
azovni sustav (odmah me )...<
>Pa stalno nesto citam te nase zakone i pravilnike (na stranicama Udruge za disleksiju imaju linkove na masu propisa iz podrucja o
azovanja zakoni-o
azovanje)..i ovo sto ste svi prethodno napisali.<
>E sad , da mi provjerite da ja nisam po
kala loncice...koje su mi zakonske mogucnosti za Jana...(provedba je drugi par rukava)...<
>Na koje se nacine djeca s pp mogu integrirati u redovnu OS (prema za sada postojecim zakonima i pravilnicima)? Evo sto pise u “Nastavni plan i program za osnovnu školu, Prosvjetni vjesnik,posebno izdanje (
oj 2), lipanj 1999.”<
>//. ODGOJ I ŠKOLOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UREDOVITOJ OSNOVNOJ ŠKOLI<
>Potpuna integracija - Potpuna integracija ostvaruje se uključivanjem učenika s teškoćama u razvoju u redoviti razredni odjel gdje svladava redovite ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima.<
>Sto bi to konkretno bilo-ide u redovnu (lokalnu?) OS, ukljucen je u redovni razred (koji ne moze onda imati vise od 25 ucenika),radi redovni program(ako moze – uz indiv.pomoc nastavnika) ili radi prilagodjeni program (kojeg za njega „skroje“) i plus mora jos dobiti dodatnu defektolosku pomoc (uokviru skole).<
>Djelomična integracija -<
>Provodi se u redovitoj osnovnoj školi za učenike u kojih je prisutna laka mentalna retardacija.<
>Dio nastavnih sadržaja - o
azovne predmete učenici svladavaju u posebnom razrednom<
>odjelu, odnosno odgojno-o
azovnoj skupini prema Okvirnom nastavnom planu i programu za učenike s teškoćama u razvoju (posebni Okvirni nastavni plan i program), a nastavu za te<
>predmete izvodi defektolog. Drugi dio nastavnih sadržaja - kulture učenici svladavaju u<
>matičnim razrednim odjelima škole, po redovitom ili prilagođenom programu (Okvirni nastavniplan i program za pojedini razred redovite osnovne škole).<
>Jan bi spadao u ovu grupu (lakaMR). Znaci trebala bi u Zagrebu postojati OS koja ima u okviru redovne skole mogucnost takvih „posebnih“ razreda gdje bi Jan provodio i ucio jedan dio dana(tjedna) u „posebnom“ razredu, a drugi dio dana(tjedna) u svom redovnom razredu.(to bi bio oblik o kojem je pisala Ejla?!). Da li netko zna za takvu skolu u Zagrebu? Mi za Jana razmisljamo i o „Grigor Vitezu“ gdje je takva nekakva djelomicna integracija ( no cini mi se da tamo sve sadrzaje uce u posebnom razredu, a dnevni boravak i slob.aktivnosti idu integrirano?)<
>Imam informaciju da se integracija provodi u Splitu u 5 OS, da je u toj regiji 11 djece sa DS om u redovnim skolama.....sada se u Puli jedna djevojcica sa Dsom iz specijalne skole ukljucuje u redovnu....evo i iskustva koje su cure prije navele...samo u Zagrebu stvari kao da su stale...(ili ja nemam informacija). Ja znam za troje djece sa Dsom u redovnim skolama u Zagrebu( mislim da su u ovom obliku redovni razred-prilagodjeni program), dosta ih je u G.Vitezu, a oni sa umjerenom/teskom nazalost mogu (po zakonu) samo u specijalne skole (kao sto je Pod lipom) ili u ustanove soc.skrbi gdje ne rade u razrednom odjeljenju vec u grupi.<
>Ovo sve gore napisano odnosi se prvenstveno na ukljucivanje djece s ment.poteskocama u skolu. Malo znam o poteskocama djece s drugim ostecenjima (motorickim, sluh, vid..) pri ukljucivanju u skole no o tome ce zasigurno Nadica imati sta za napisati. A I ostali…<
>Moj (subjektivni) dojam je slijedeci( a vi me ispravite ako sam u krivu):<
>-        u manjim sredinama stvari nekako na tom polju kao da “lakse” idu (valjda stoga sto i nemaju bas nekih opcija za specijalne skole)<
>-        neka ostecenja lakse dodju do redovitog skolovanja (i tu ne mislim samo na gradaciju laka/teza, vec i na to da ce mentalne poteskoce biti veca prepreka negoli npr. ostecenje sluha ili vida, pa cak i motorike)<
>-        iscitavajuci zakone potom strategije, stvari i nisu tako lose poslozene (izuzev toga sto je suprotno svim konvencijama i strategijama djeci s tezim ostecenjima doslovce blokiran put u redovno skolstvo!!! –i to je nesto sto se svakako treba radikalno mijenjati u zakonu) ali nam je provedba katastrofalna…<
>Svjesna sam i priznajem da zaista ima puno objektivnih poteskoca u provedbi Zakona i da ih se ne moze lako i
zo rijesiti no dojma sam da se u Zagrebu stalo uopce s pokusajima da se bar nesto implementira u praksu ( tu prvenstveno mislim na neaktivnost Grada Zagreba jer po zakonu zupanija, odn. Grad Zagreb treba implementirati ovo u OS ( to ne mora biti odmah u sve skole, ali da bar odrede 10% OS (da im osiguraju uvjete,sredstva,podrsku…) koje bi ukljucivale djecu s poteskocama u redovne razrede….(uz sve ove gore navedene modalitete)…<
>Eh, opet ja za
azdila …(no zadnjih dana mi je to sa skolom stalno na pameti – uz Gastale i Peptorane nekako prezivljavam... )<
> JAN 8.12.99. VITO 13.3.2003.<i></i>

[nadicab]

da vas obavijestimo i da smo trazile sastanak u gradu Zagrebu oko preskolskih i skolskih problema kod upisa djece s pp i kako ih rijesiti. Sastat cemo se krajem 8. mjeseca: Irena, Lidija, DInkic i ja kao predstavnice udruga i kao zainteresirane stranke.<
>SVe prijedloge, primjedbe i sugestije su nam do
o dosle Denis (16.05.2000.) <i></i>

[Zoila]

drzim vam fige da sastanak bude uspjesan <
> Diego '98<
>Paco '01<i></i>

[IRENA]

Vidjeti cemo... naoruzavamo se informacijama sa svih strana,zgodne smo, pametne i bandoglave ...pa valjda nesto i uspijemo..<
>I ja se pridruzujem Nadicinom pozivu da nam svi pomognete savjetima, iskustvima, znanjima,dojmovima , misljenjima( ne bi bila losa i neka "do
a znjora").<
>Bilo bi mi drago kad bi se javile i one "posebne" i "neposebne" mame koje rade u skolstvu - da daju svoje vidjenje problema i mogucih rjesenja...<
>Jedino moram malo ispraviti Nadicu da ja idem samo u svojstvu zainteresirane strane - nemam mandat "pregovarati" u ime svoje udruge . To sam morala naglasiti jerbo niti udruge nisu postedjene "pulitike". JAN 8.12.99. VITO 13.3.2003.<i></i>

[Dinkic]

Dok sam ja na odmoru vidim jako ste vrijedno pa evo malo misli recimo dva tri dana odmorene glave.<
><
>U ZG postoji skola u Ivanicgradskoj koja ima organizirano da je dijete dio u svom maticnom razredu dio u grupi sa strucnjakom. Koliko mi je poznato jedna djevojcica s DSom idu u tu skolu, dugo nisam cula da je jos netko tamo vodio svoje dijete, uglavnom Grigor Vitez, te potom nad Lipom i u Du
avi spec. skole. <
><
>Ima osim troje djece u redovnoj skoli jos par njih koji ne dolaze u udrugu, ali su roditelji uz pomoc i razumjevanje skola i tamo poznatih uspjeli djecu ukljuciti naravno po prilagodjenom programu.<
><
>Trenutno pokusavaju u Sisku napraviti slican oblik kao u Splitu i u ZG-skola u Ivanicgradskoj.<
><
>U ZG postoji je da jedna skola koja ima u svakom razredu 4 djece s poteskocama sluha, oni idu po redovnom programu i u produzenom
avku rade sa strucnjacima iz SUVAGa. Djeca imaju, bar po onom sto sam cula, dosta do
e uvjete i mogucnosti. Kada je to tocno izboreno neznam, ali je sigurno vise od 7-8 godina, skola je u mom susjedstvu i djeca iz naseg kvarta ide sa tom djecom u razred, pa tako znam nesto vise o tome.<
><
>Manje sredine, da dogdja se da ima izuzetno do
ih ucitelja koji bez obzira sto ih nitko nije poducio kako da rade recimo s djecom s DSom s velikm zarom i ljubavlju pomazu nasoj djeci te oni uspije nauciti citati, pisati, ... i puno toga u prve cetiri godine (cula sam za par podrucnih skola u okolici Velike Gorice), no problem su visi razredi kad ta djeca moraju ipak ici u specijalnu skolu u VG.<
><
>Problem je i u ZG kad djeca s MR i zavrse 4 razreda, sto i kako dalje.<
><
>Sto se tice Splita ide to, svaka im cast. Pula, jos je uvijek upitan prelazak djevojcice iz spec. skole u redovnu, zakon i misljenje strucnjaka jos nije pomireno te ocekujemo daljnje upute. <
><
>Du
ovnik, kako je uveden HNOS tako su cak dvije djevojcice s DSom ukljucene u redovnu skolu.<
><
>Koliko sam iscitavala HNOS on bi nam trebao biti temelj i u pregovorima u Gradu. Stignemo ga jos zajedno procesljat i sloziti prijedloge i zahtjeve. <
> <i></i>

[nadicab]

meni je receno da je HNOS spas za svu djecu s pp: od teskoca u ucenju tipa ADD ili disleksije, pa do tezih stupnjeva.<
>Znaci program postoji.<
>Trebamo edukaciju ucitelja i profesora, te adaptaciju prostora + dodatna pomagala i dodatna pomoc u obliku asistenta.<
>Mozda ce trebati mijenjati i nesto u zakonu, ali koncentrirajmo se na ono sto moze pomoci lokalna uprava. Sto su uspjeli u pojedinim gradovima, to trebamo probati u Zagrebu. Vrijedi i o
atno Denis (16.05.2000.) <i></i>

[Lidija]

Quote:Znaci program postoji<
><
> <
><
>blize jesmo, ali sam HNOS treba i provesti, odnosno educirati ucitelje i ostale sudionike procesa <i></i>

[Dinkic]

Educirati strucnjake,..tko i kada,..?<
><
>Naime nedavno smo poradi nase djece u redovnim skolama razmisljali da pripremimo radionice za njihove ucitelje, ali i za druge ucitelje koji bi bili zantersirani, a na osnovu iskustava onih koji vec imaju nasu djecu u sustavu redovne skole. <
><
>Da bismo to napravili treba trebamo puno toga napraviti te cemo krenuti od jeseni intezivno raditi na tome i sastanak u ZG je super.<
> <
>Kako sam imala priliku biti na jednom susretu na kojem je bila i predstavnica MIN ZOS i kad sam je pitala tko ce raditi na obuci strucnjaka, dala je do znanja da je to aktivnost Zavoda za skolstvo.<
><
>Iskra mi je takodjer spomenula da su oni za djecu s poteskocama vida u njihovim skolama imali jednodnevne obuke u Vinko Beku u organizaciji Zavoda za skolstvo. <
><
>Stoga osim lokalne uprave, MIN ZOS svakako trebamo u cijeloj prici i Zavod. <i></i>

[nadicab]

moja iskustva sa Zavodom bas i nisu neka - ali ipak i njih treba ukljuciti da sudjeluju bar teoretski.<
>Treba inzistirati na provedbi sistemskih do
ih teorija.<
>Daklem, skolovanje strucnjaka:<
>1. IDEM - kakvu oni imaju ponudu? Kako su ucitelji zadovoljni s dobivenim?<
>2. Korak po korak - ista pitanja?<
>3. Zavod za skolstvo - sto oni pruzaju?<
><
>Slijedece - osim vlastitog ucenja, kako zainteresirati ucitelje da idu na te tecajeve? Da li ih skola i inace salje na neke edukacije? Da li je potrebno osigurati neka financijska stimulativna sredstva? Denis (16.05.2000.) <i></i>

[IRENA]

Edukacija ucitelja ( a pri tome otvorenost za novo,drugacije..) je nuznost ako zelimo da se uvodi kvalitetno inkluzivno o
azovanje djece s pp.<
>Sad se tu onda namecu upravo pitanja koja ste navele:<
>Tko ce educirati?<
>Korak po korak i IDEM su udruge (daklem nevladine organizacije) koje zasigurno mogu svojim znanjem i iskustvima jako pomoci u tom procesu. No to ne moze biti samo na njihovim ledjima - stoga (po meni) bi Zavod za skolstvo ( ako ga i zakon na to obvezuje - da li?-ima tko kakav link na zakon ili pravilnik) trebao voditi glavnu rijec ali i odgovornost . Dakle, da Zavod za skolstvo kaze npr. "mi smo u proteklih godinu dana organizirali i sproveli edukaciju za xx ucitelja iz tih i tih skola" i na taj smo nacin za ovu sk.godinu pripremili (na polju edukacije) toliko i toliko ( i da navedu konkretno kojih )skola. I da taj proces (koji ce se dugotrajno i stalno provoditi) stalno prosiruju na sve veci
oj skola...I da svake godine daju izvjestaj sto se napravilo - i to konkretno. Oni mogu (i trebaju)koristiti pomoc Udruga tipa IDEM ali na njima je da s vremenom konacno implementiraju postojece Zakone u djelo - jer to i jest posao Drzave odn. Vlade a ne vanvladinih organizacija.<
>Kako motivirati ucitelje?<
>Treba stalno raditi na senzibilizaciji prosvjetnog kadra za pitanja "drugacije" djece. Znaci, da oni u "dusi" budu za to da im "drugaciji" dodju u razrede. To mozemo ( i trebamo) raditi i mi (udruge) (ove radionice kakve je spomenula Dinkic) ali opet i oni koji predstavljaju Vladu u pitanju o
azovanja...Mnogi ucitelji (bar se nadam) nacelno nemaju nista protiv toga ali na drugu stranu vage stavljaju sve poteskoce koje im ta inkluzija moze donositi i onda nije cudno da se kolebaju pa da su cak i otvoreno protiv inkluzije.Ako su u toj situaciji prepusteni sami sebi ( a cini mi se da najcesce jesu) onda nije niti cudo da "bjeze glavom bez obzira" od inkluzije. Taj strah bi se djelomice odagnao ovom mogucnoscu edukacije koju bi im netko ponudio, organizirao...<
>No, budimo svjesni u kakvom vremenu zivimo - danas para vrti svijet i nuzno je da se predvidi i neka materijalna stimulacija ucitelja koji bi se prihvatio tog novog i ne lakog posla. Mislim da su nam danas (ili oduvijek?) ucitelji potplaceni pa jos ocekivati od njih da se u slobodno vrijeme educiraju ( a treba biti svjestan da je to trajna edukacija, nije dovoljno da odu na jedan tecaj pa gotovo) i da se prihvate teskog posla zabadava - cini mi se unaprijed osudjeno na neuspjeh.<
>I opet je tu onda bitna Drzava /Vlada da smisli sredstva i moduse njihove raspodjele.<
>Ovo nesto inkluzije sto se i desava upravo i igra "na kartu" da nadjes nekog "do
e volje" da udje u sve to sa entuzijazmom i voljom ( voljnog ucitelja, voljnog pedagoga, voljnog ravnatelja skole..) ali i ti voljni uskoro izgube dah, nagomilaju im se problemi koje niti oni mogu rijesiti, niti im se institucionalno pomaze...onda se na to nadoveze da djeca s pp koju su siroka srca evo primili u skolu ne ostvaruju rezultate ( a i kako ce, ako im nista nije ponudjeno izuzev do
e volje (ne)educiranog ucitelja koji bi trebao cuda raditi i bez didaktike,opreme,kurikuluma..), stvari pocnu pucati po savovima ( i uciteljima i roditeljima i djeci..) i evo nam ga svima magicnog zakljucka kojeg onda mnogi donose ( a vrlo cesto oni u prosvjetnoj vlasti) da inkluzija jednostavno nije do
a, da nasa djeca nisu za to... i evo nas opet na pocetku....<
>IH sad , sve sam ja to sad lijepo napisala i onda pomislih - dok mi docekamo da Zavod za skolstvo uopce krene s nekim poslom, pa dok oni snime situaciju ( a vjerojatno nemaju pojma kako bi dosli do stvarnih
ojki djece s pp koje bi trebalo ukljuciti u skole..) , pa dok organiziraju edukaciju pa izanketiraju skole (ravnatelje, ucitelje...) pa... prodje mome Janu i vlak i voz... <
>Ali , ovo kaj Nadicab pise - ici preko lokalne zajednice, pa da mi njima ponudimo nase vidjenje rjesenja i dodjemo im sa gotovom shemom kako poceti rjesavati probleme - e to bi vrijedilo pokusati...<
>Molim one koji imaju iskustva i saznanja kako je tocno isao proces u ovim skolama van Zagreba (Split...) , tko im je i kako educirao nastavnike, kako su se skole izborile za npr. defektologe u nastavi,da li je i koliko sredstava dala lokalna uprava...... i takve konkretne stvari...neka se javi..pliz... <
><
> JAN 8.12.99. VITO 13.3.2003.<i></i>

[nadicab]

Irena, izvrsno sroceno <
>Da, ako cemo cekati da se sistem sam probudi i krene u akciju <
>Zato smo mi tu - mi roditelji koji ne prihvacamo Ne, ne moze se.<
>Ujedninimo nasu volju i znanje - zivjela revolucija!!!!<
>u boj, u boj ! Denis (16.05.2000.) <i></i>

[Alica]

Puno toga ovisi o nastavniku, mislim da je lakše učiteljima od 1-4 razreda. Od 5-8 razreda je teže, pogotovo ako je predmet 1 sat tjedno, na papiru si to čovjek sve lijepo pripremi, ali koliko uspije realizirati??????????????????<
><
>U razredu sam imala učenike s poteškoćama u učenju, njima sam pripremala posebne radne listiće, zatim s oštećenjem vida, njemu sam plan ploče printala, i s oštećenjem sluha, do njega sam uvijek došla i provjerila je li shvati što treba napraviti i naravno uvijek pričam okrenuta razredu, a ne ploči.<
><
>Sada sam na porodiljnom pa ne znam kako će to izgledati po HNOS-u. <i></i>

[Lidija]

Samo da revolucija ne pojede svoju djecu <
><
>Bojim se da je polaganiji put i stalni pritisak i pokazivanje i dokazivanje i edukacija ucinkovitiji na dulje staze i zapravo jedino moguc. <i></i>

[nadicab]

ma, naravno Lidija, nema nas dovoljno da dignemo revoluciju <
>- mislila sam da je vazno to sto se mi ne mirimo s tapsanjima i mrtvim slovom na papiru. I vazno je da nas ima razlicitih tako da se sva misljenja i potrebe cuju Denis (16.05.2000.) <i></i>