Anni je super napisala suštinu, a ja u svom kompojutoru imam odličan čklanak koji prenosim u cijelini i može biti vrlo poučan.
KAKO PROVODITI DIJETU?Odjeljenje za istraživanje autizma Univerziteta u Sunderlandu, Velika Britanija, je utvrdilo protokol biomedicinskih intervencija kako bi se dijeta i upotreba dodataka ishrani provodili racionalno i logično, povećala njihova korist i smanjio broj neželjenih efekata. Dokument je dostupan besplatno na webstranici
http://osiris.sunderland.ac.uk/autism kao i u formi žurnala ( Shattock i Whiteley, 2002 ).
Jedna od karakteristika pervazivnih razvojnih poremećaja, u koje spada i autizam, jeste prisustvo bizarnih prehrambenih navika. Ova djeca često jedu samo dvije-tri vrste namirnica i biraju namirnice prema njihovoj teksturi, boji, mirisu ili agregatnom stanju (npr neka djeca jedu isključivo suhu hranu, dok druga jedu samo tečnu). Veliki je broj dijetetskih režima kojima se podvrgavaju djeca sa autizmom. Oni podrazumijevaju dijetu bez glutena i kazeina (najefikasnija do sada), Feingoldovu dijetu (izbjegavanje vještačkih boja i pojačivača okusa), dijeta bez luteina (izbjegavanje karotenoida), specifična ugljikohidratna dijeta, te ketogena dijeta (povećan unos masti, te smanjen unos
ugljikohidrata i proteina). Veliki je broj djece sa autizmom koji pokazuju preosjetljivost na hranu i u čijem serumu su dokazana antitijela na gluten i kazein. Alergija na hranu se može manifestirati različitim simptomima, pa čak ekcemom i ponavljanim upalama srednjeg uha.
Najbolje rezultate do sada je pokazala dijeta bez glutena i kazeina. Gluten je protein, građen iz dvije komponente - glijadina i glutenina, prisutan u pšenici i drugim žitaricama, kao što su raž i ječam (iako ne sadrži gluten, zob se također izbjegava u dijeti bez glutena, zbog mogućnosti kontaminacije drugim
žitaricama). Gluten je prisutan u hljebu, pasti, kolačima, keksu, ali i u brojnim drugim produktima. Mnoge namirnice sdrže ''skriveni'' gluten - riječ je o onim namirnicama koje primarno ne sadrže gluten, ali se on dodaje u toku njihove kasnije fabričke obrade ( u procesima pečenja, kuhanja, miješanja i dr.). Kazein je protein prisutan u mlijeku i mliječnim proizvodima.
Dijeta će biti efikasnija ukoliko je dijete mlađe, ukoliko je sklonije samoozljeđivanju (udaranje glavom, griženje), ako ima ''visoku'' toleranciju na bol i ako je riječ o autizmu težeg stepena. Ishrana je regulirana kompleksnim mehanizmima u mozgu i probavnom sistemu u kojima učestvuje veliki broj različitih hormona i neurotransmitera. Opioidni peptidi također utiču na ove procese. Oni stvaraju u mozgu osjećaj ugode prilikom jedenja. Ukoliko je mozak već zasićen opioidnim peptidima, bit će potrebna jako velika količina ovih supstanci da bi se osjetilo zadovoljstvo - upravo to je razlog zašto djeca sa autizmom često jako vole namirnice bogate glutenom i/ili kazeinom (prije uvođenja
dijete, često jedu ogromne količine hljeba ili paste, ili pak piju i više od litar mlijeka dnevno). Želja za jako začinjenom hranom ili biranje hrane prema boji ili teksturi, posljedica su nemogućnosti ''filtracije'' signala u mozgu o kojima je ranije bilo govora. Potrebno je da prođe mnogo vremena od trenutka uvođenja dijete (najmanje 3-6 mjeseci) da bi dijeta imala efekat na ponašanje. Pretpostavlja se da je to posljedica činjenice da postoje određena ''skladišta'' glutena u organizmu, tako da je potrebno da prođe i godinu dana da se ona ''raščiste''.
Također, nakon prestanka unosa egzogenih opioidnih peptida, mozgu je potrebno neko vrijeme da se ''sabere'' i reorganizira. Efekti prilikom prestanka uzimanja kazeina su mnogo brži i prve promjene na ponašanju su vidljive već nakon 21 dan. Dijetu treba sastaviti stručnjak - nutricionista, kako bi ona sadržavala sve hranljive supstance neophodne za normalan razvoj djeteta. Ponekad je lakše dijetu uvoditi postepeno, tako da se prvo izbaci kazein, pa tek onda gluten. Veoma je važno da se prije uvođenja dijete konsultirate sa svojim pedijatrom, kao i da dijete redovno vodite na pregled kako bi on mogao zabilježiti sve promjene na zdravlju djeteta, te kako bi vam
pomogao u održavanju dijete. Efikasnost dijete provjerava se utvrđivanjem koncentracije metabolita glutena i kazeina u urinu.
Jedan od najvećih problema jeste edukacija roditelja o pravilnom pridržavanju dijete. U posljednje vrijeme sve je više prodavnica zdrave hrane koje nude namirnice bez glutena i kazeina raznih proizvođača. Nažalost, ove namirnice su vrlo skupe i još uvijek se ne nalaze na esencijalnoj listi kako bi se mogle dobiti ''na recept''.
Nakon uvođenja dijete, dijete prolazi kroz ''period odvikavanja'', koji je po svojim karakteristikama i biohemijskoj podozi vrlo sličan odvikavanju od narkotika. Taj period traje 7 do 21 dan i karakterizira ga:
• Pojačana anksioznost (podrazumijeva i hiperaktivnost, agresivnost, nemir, te poremećaje spavanja)
• Plač i tugovanje
• Epizode odsutnosti i ''gledanja u jednu tačku''
• Vrtoglavica
• Povećana potreba za uriniranjem i defekacijom
• Bolovi (glavobolje i grčevi u mišićima)
Period odvikavanja ne traje jednako kod svakog djeteta - kod neke djece može trajati svega nekoliko dana, dok kod druge traje i po 7-8 mjeseci. Simptomi odvikavanja dobar su prognostički znak i velika je vjerovatnoća da će dijeta imati više efekta kod djece koja prolaze kroz ovu fazu. Dijeta je veoma stroga i svako prekidanje dijetetskog režima može dovesti do regresije i pogoršanja simptoma. Najčešći simptomi regresije su samoozljeđivanje (udaranje glavom, griženje), hiperaktivno ili manično ponašanje, poremećaji crijevne peristaltike, nespecifični osip na koži. Epizode regresije obično su prolazne (ukoliko se nastavi sa dijetom odmah nakon prekida), traju oko 12 do 72 sata, u
zavisnosti od uzrasta djeteta, te količine glutena/kazeina koja je unesena u organizam. Dijeta se najčešće krši : kod kuće, ukoliko su frižider ili ostava dostupni djetetu; u školama, ukoliko dijete dijeli užinu sa drugom djecom ili ukoliko je školski obrok nepropisno pripremljen; te prilikom posjeta baki, djedu ili rođacima, koji obično smatraju da "čaša mlijeka neće škoditi djetetu".
Moguće su i svjesne ''sabotaže'' dijete.
Efekti dijete dokazani su u većem broju studija i obično uključuju slijedeće promjene u ponašanju:
• Povećanje pažnje i koncentracije;
• Smirenost, smanjenje hiperaktivnosti
• Smanjenje agresivnosti prema sebi i drugima
• Poboljšanje u ritmu sna i budnosti
Također, djeca pokazuju značajno poboljšanje u komunikaciji (verbalnoj i neverbalnoj), poboljšanje koordinacije pokreta, te poboljšanje u prehrambenim navikama (povećanje broja namirnica, kao i uvođenje u jelovnik hrane koju dijete do tada nije uzimalo). Svako dijete reaguje na dijetu drugačije, tako da uvođenje dijete nije garant da će djetetu biti bolje. Za sada ne postoje podaci o uspješnom ponovnom uvođenju glutena i kazeina u jelovnik nakon postizanja poboljšanja. Sva dosadašnja istraživanja su pokazala da će gluten i kazein dovesti do regresije u ponašanju, kao da dijeta nikada nije ni bila uvedena