Mame i bebe forum

Iza članka 24 dodaje se novi članak 24a, koji glasi:
Članak 24 a.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na naknadu plaće u trajanju od 8 mjeseci, u iznosu do100 % od osnovice za naknadu plaće za puno radno vrijeme utvrđene u skladu s člankom 24. stavkom 1. ovoga Zakona, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može iznositi više od 80% proračunske, pod uvjetom da je roditelj ovo pravo započeo koristiti odmah po iskorištenju rodiljnog dopusta.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života nakon iskorištenja prava na dopust za njegu djeteta ostvarenog prema stavku 1. ovog članka ili iskorištenju roditeljskog dopusta ili ako je odustao ili se odrekao prava na daljnje korištenje roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme utvrđene u skladu s člankom 24. stavkom 1. ovoga Zakona, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može iznositi više od 75% proračunske.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka 23. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu umanjenu za pripadajući porez, prirez i obvezne doprinose.
(4) Pravo po osnovi stavka 1., 2. i 3. ovog članka može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci suda.

U cijelom tekstu Zakona riječi „rad u skraćenom radnom vremenu“ zamjenjuju se riječima „rad s polovicom punog radnog vremena“, u odgovarajućem broju i padežu.

Obrazloženje:
Protivimo se stavku iz razloga jer je gotovo nemoguće u dobi od 6 mjeseci imati dokumentaciju s kojom bi roditelj i tražio ovo pravo. Djeca s težim smetnjama u razvoju u toj dobi imaju problema s lošim napredovanjem pa se ili nalaze u bolnicama ili su na strogim kućnim njegama pa se uvjet da roditelj to pravo započne koristiti odmah po iskorištenju rodiljnog dopusta – isti je realno neizvediv.
Napomena: - npr. ako roditelj započne koristiti dopust za njegu djeteta sa djetetovih 6 mjeseci, slijedecih 8 mjeseci po ovom prijedlogu ima svoju placu do max. 3.326,00x0,8=2.660,80 (prema proračunskoj osnovici za 2010.), što je izjednačavanje s naknadom za roditeljski dopust, no 2 mjeseca duže.

Ponavljamo, po Zakonu o radu (NN br.149/09) odredba čl. 44. st. 6. pri ostvarivanju prava na plaću skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom. Dakle, visina naknade i primljene plaće treba odgovarati iznosu pune plaće koju radnik/ica prima za rad u punom radnom vremenu tj. isto se odnosi i na uplatu poreza, prireza i doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
Iz potrebe uklađivanja ovog zakona sa zakonom o radu smatramo da se pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme ne može umanjivati u smislu da iznosi 75% proračunske osnovice. Naime, plaća za rad u režimu skraćenog radnog vremena po Zakonu o radu je plaća koja radniku pripada u punom iznosu tj. u punom radnom vremenu. Ne može se plaća izjednačavati sa proračunskom osnovicom.

Treba istaknuti da se prava rada u skraćenom radnom vremenu radi djeteta s težim smetanjama u razvoju koriste iz razloga što naše društvo nema nikakave socijalne programe organizirane i adekvatne rehabilitacije te skrbi kako bi ti roditelji mogli raditi u punom radnom vremenu.

Hrvatska udruga sindikata u suradnji sa udrugama roditelja civilnog društva protivi se smanjenju potpora roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju koji su aktivni na tržištu rada. Nedopustivo je štedjeti na roditeljima djece s teškoćama i ograničavati im iznos naknade u slučaju SRV (skraćenog radnog vremena). Naime, uvođenjem instituta „rada s polovicom punog radnog vremena” te smatra da režim rada roditelja koji imaju dijete s težim smetnjama u razvoju treba ostati kao i do sada, u suprotnom izvodi se zaključak da se pod krinkom usklađivanja ovog zakona sa stečevinom EU umanjuju prava roditelja sa djecom koja imaju teškoće u razvoju.

Nigdje se u zakonu ne spominju:
• majke studentice koje rode dijete s teškoćama u razvoju (tražimo da se po pravima i one izjednače s ostalim majkama, kao i u slučaju rodiljnog dopusta), one nemaju pravo na produženi dopust jer nisu prije trudnoće radile (studirale su, zar ne?),
• roditelji većeg broja djece s teškoćama (broj djece veći od jedan) i njihova uvećana prava (npr. da oba roditelja imaju pravo koristiti SRV ili produženi dopust),
• da se povećaju iznosi naknada roditelju djeteta s teškoćama u razvoju na pravedan iznos (barem 50% iznosa smještaja djeteta u instituciju),
• diskriminacija roditelja pomorca djece s poteškoćama - ulaskom pomoraca u porezni sustav RH mijenja se i pravo roditelja na produzeni dopust ili SRV(skraćeno radno vrijeme). Naime, dok je na otac brodu majka skrbi za dijete s poteskocama u razvoju, a kad otac dolazi s broda smatra se nezaposlen i tad bi trebalo pisat zamolbu HZZO-u po kojoj bi otac preuzeo brigu o djetetu a majka isla raditi i obratno, kad otac ide na brod opet papirologija da majka preuzme brigu o djetetu. Pitanje je koji ce to poslodavac dozvoliti da svaka tri mjeseca (jer su vecinom ugovori 3-3) majka ide na pp, pa se opet vraca na posao.
Vezano za skraćeno radno vrijeme predlažemo da ti roditelji rade u jednakom režimu kao i do sada, ali nikako ne na način da se korisnicima odredi jedinstvena naknada u iznosu ovisnom o proračunskoj osnovici u iznosu od 3.326,00 kuna. Naime, ako novi članak 24a. ima za cilj smanjivanje naknada onda to treba definirati i javno rapraviti sa Udrugama roditelja koji imaju djecu sa težim smetnjama u razvoju, odnosno ne može se raditi umjetna distinkcija između „prava iz rada s polovicom punog radnog vremena“ i prava iz rada „u sustavu rada u skraćenom radnom vremenu“.

Obrazloženje:
Protivimo se stavku iz razloga jer je gotovo nemoguće u dobi od 6 mjeseci imati dokumentaciju s kojom bi roditelj i tražio ovo pravo. Djeca s težim smetnjama u razvoju u toj dobi imaju problema s lošim napredovanjem pa se ili nalaze u bolnicama ili su na strogim kućnim njegama pa se uvjet da roditelj to pravo započne koristiti odmah po iskorištenju rodiljnog dopusta – isti je realno neizvediv.
Napomena: - npr. ako roditelj započne koristiti dopust za njegu djeteta sa djetetovih 6 mjeseci, slijedecih 8 mjeseci po ovom prijedlogu ima svoju placu do max. 3.326,00x0,8=2.660,80 (prema proračunskoj osnovici za 2010.), što je izjednačavanje s naknadom za roditeljski dopust, no 2 mjeseca duže.