Uspjeh u višim razredima, ocjene

[eli]

u moje vrijeme sigurno nije iz fizike 26,89% učenika imalo odličan, a 24,47% vrlo dobar.
matematika - 25,86% odličnih, 24,16% vrlodobrih.
kemija - 27,11% odličnih, 23,50% vrlodobrih.
i tako dalje, i tako dalje...

nije da su samo izborni predmeti pre)visoko ocijenjeni.
ili je možda ovo realno, a kod nas su glupavi učenici.

[dazd]

U našoj školi ( u koju sam išla ja , a ide i moja kćer ) su jako strogi i zahtjevni.
U razredu ih prođe 3-4 s odličnim , 5.0 nema nitko , u moje vrijeme je imala samo jedna cura.
To je u jednu ruku dobro jer su temelji odlični za daljnje obrazovanje , a loše jer
se djeca ne mogu upisati u željene škole.
Neki roditelji čak prebacuju djecu u susjednu školu u završnim razredima zbog upisa u srednju.
Ja sam išla u MIOC , i iako sam tamo sam došla s najlošijim prosjekom , bila sam među najboljim učenicima , s odličnim predznanjem . Čak sam i prosjek popravila u odnosu na osnovnu .
Naša ravnateljica je sama rekla da u svakoj generaciji ima ponavljača ( lani su pala 2 učenika šestih razreda )
i da se neće poklanjati nikakve ocjene , nek ih izvole zavrijediti.
Neke škole u ZD ne samo da nemaju ponavljača , nego niti ne organiziraju popravne ispite.

[babalu]

gledala sada podatke s ovog linka i moram reci da sam fest iznenadjena!!
pa tu su sve petice i cetvorke !!
tu i tamo koji trojka,pa nije bas bilo tak u nasa vremena ili se varam??

i to svi razredi!
istina sedmi i osmi je manje odlikasa ali i dalje nema uopce ocjene dovoljan recimo

ili su prije bili strozi ucitelji ili su ova danasnja djeca puno pametnija
priznajem nisam gledala sve ali pet skola po svim razredima su tak ocjenjeni!!!

[Luantaro]

ja ne znam u koje doba ste vi živjele, ali u moje doba su s tri u osnovnjaku prolazili samo "propaliteti"
većina je prolazila s 5, neki sa 4

[eli]

sedmi i osmi, pola razreda sa četiri, po četvrtina sa pet i tri. odokativno. i da, dva padača u sedmom, jedan u osmom, ako se dobro sjećam.
mislim da sam godinu, dvije mlađa od tebe.

[skorpionka]

Ja sam par godina starija od Eli, ali ju mogu potpisati od riječi do riječi.

Nema teorije da je četvrtina razreda imala odličan iz kemije, matematike i fizike. A druga četvrtina vrlo dobar. Propaliteti su padali razrede, a nisu prolazili s trojkom. Prvi ponavljač je došao u moj razred u četvrtom osnovne. Vrlo dobri su bili upravo ono što ta riječ kaže: vrlo dobri, i većina vrlo dobrih učenika iz mog razreda u osnovnoj je kasnije završila dobre fakultete.

Da ne spominjem to da današnji nazovi "superodlikaši" idu na instrukcije iz pojedinih predmeta. Samostalnost u učenju bi također trebala biti odlika nekoga tko je superodlikaš.

ili je možda ovo realno, a kod nas su glupavi učenici.

Naravno da je nerealno, čitala sam ozbiljne usporedbe ocjena na kraju sedmog i osmog kod nas i u Sloveniji. Razlika je ogromna.

Inflacija odlikasa se i dogadja zato sto su ocjene potrebne za upis u srednju skolu. Da je nekakav test, matura, prijemni ne bi bilo toliko odlikasa.

A zašto to onda nije slučaj i u drugim zemljama gdje nema prijemnih, nego je kao sve što pokušavamo uvesti izvrnuto na neki nama svojstven način???

Zadnja izmjena: skorpionka; 14 stu 2009, 10:49; ukupno mijenjano 1 put/a.

[skorpionka]

Situacija je iz godine u godinu sve čudnija i zbog toga postaje upitna odrzivost današnjeg sistema upisa u srednje škole, koji naravno nije loše zamišljen ali je definitivno pretvoren u nakaradan.

[Potica]

Vrlo dobri su bili upravo ono što ta riječ kaže: vrlo dobri, i većina vrlo dobrih učenika iz mog razreda u osnovnoj je kasnije završila dobre fakultete.

Ove je u cijeloj priči ono što mene stvarno ljuti jer tako su i moje cure bile vrlodobre i kad sam krenula gledati kamo bi se mogle
upisati katastrofa, i onda ti ostane strukovna škola koja nema sve važne predmete sve godine i dešavaju se nebuloze recimo da se iz srednje medicinske ne možeš upisati na medicinu ili iz grafičke škole na grafički fakultet.

[skorpionka]

Vrlo dobri koji su imali razinu znanja za opravdati taj svoj vrlo dobar su u moje vrijeme, ukoliko dobro napišu prijemni, mogli upasti u dobre škole.

[dunja]

primjer moje susjede i frendice
sin joj u srednjoj školi i nije bio neki odlikaš, prolazio s 4 i nije imao najbolje ocjene
al je zapeo za medicinu, ona je mislila da joj sin nema šanse sa svojim ocjenama
međutim, on je toliko učio za prijemni da je bio ravno 193. bez plaćanja, znači pomeo je sigurno dosta odlikaša pred sobom

dakle ima nade - ovo ja sebe tješim, jer ko zna kaj će biti do tad kad moji budu u toj fazi

za sad samo malo pričamo o upisima

ono što meni recimo smeta je što mi stariji ima prof. iz hrvatskog kod koje je nemoguće dobiti 5
tako da će djeca recimo biti sigurno ocjenom iz hrvatskog zakinuta pri upisu u srednju - iako će možda njihova četvorka biti jača od puno petica - al u samom startu će im to biti minus pri upisu

[Luantaro]

ja se ne sjećam da je ikada itko pao razred u našem osnovnjaku, a išla sam u najveću školu u Jugi - imala je 1800 ( da, tisućuosamsto) učenika

[eli]

iz kvalitetne srednje sa prosječnim ocjenama može se upasti na faks jer postoji prijemni. uz prosječne ocjene, neovisno o kvaliteti osnovne, nema šanse upasti u bolju srednju. ako na kraju možeš samo na zanat nema šanse da uz svo učenje uspiješ skupiti znanja za otići na faks. osim ako ti želja nije neki od manje kvalitetnih za koji nema interesenata.

[skorpionka]

Ne znam točan broj učenika u mojoj osnovnoj, ali u nizim razredima nas je bilo 6 odjeljenja po 30 tak učenika, a u višima isto 6 po čak 36 učenika. Po generaciji je bilo 1 do 2 ponavljača u višim razredima. Nije puno, ali ih je bilo.

[Luantaro]

kad čitam ovaj topik ispočetka, točno mi se čini da je došlo do situacije koje su uvijek govorili naši stari: "ah, kad sam ja bio mlad, nije bilo tako lako...nije bilo ovako nego sasvim drugačije...sada je sve puno lakše i neozbiljnije, djeca su nepristojnija, sve im je dostupn " ...i slične usporedbe

[eli]

uh, nisam htjela da ispadnemo stare.
ali mi je jako krivo što su kriteriji za ocjenjivanje toliko različiti od škole do škole.

[skorpionka]

kako bilo, ako ostavimo po strani jel bolje sad ili prije, ostaje problem odrzivosti trenutnog sistema upisa u srednje. Pojedine gimnazije ne mogu primiti niti sve učenike s max brojem bodova. Osobno navijam da se nešto u tom smislu napravi a da to bude više od hodočašćenja roditelja u skoli radi žicanja i natezanja petica da bi se imalo 5,0 na kraju osmog razreda. Iako, ničemu se ne čudim kad mi je sin neki dan rekao da im je dečko iz razreda pokazao testove iz prirode koje su mu starci kupili da se može bolje pripremiti za test (radi se o drugom osnovne). Naravno da vecina djece te dobi moze nabubetati 20 točnih odgovora na pitanja iz testa. Drugo je pitanje koja je svrha da dijete piše test koji je već identičan doma riješilo s roditeljima.

Iako, davno sam ja razriješila kompleks "razvikanih škola, uglavnom iz metropole" i "škola iz provincije".
Iz moje provincijske škole je nas dvoje bilo među 10 prvih na prijemnom za faks. I tako je bilo generacijama.

[skorpionka]

ali mi je jako krivo što su kriteriji za ocjenjivanje toliko različiti od škole do škole.

Naravno da je ovo veliki problem. A na tim ocjenama počiva cijeli sustav upisa koji određuje gdje će diejte završiti na kraju osnovne.

[Potica]

iz kvalitetne srednje sa prosječnim ocjenama može se upasti na faks jer postoji prijemni. uz prosječne ocjene, neovisno o kvaliteti osnovne, nema šanse upasti u bolju srednju. ako na kraju možeš samo na zanat nema šanse da uz svo učenje uspiješ skupiti znanja za otići na faks. osim ako ti želja nije neki od manje kvalitetnih za koji nema interesenata.

X

To i ja pričam čitavo vrijeme i koji je to užasa za roditelje jer kad upisuje srednju dijete ima 14 godina i uglavnom nama pojma što želi, a može predati dokumente samo u jednu školu dakle nema druge mogućnosti.
Tako ispada da je upis u srednju školu čista odluka roditelja, temeljena na djetetovom školskom uspjehu uz sagledavanje njegovih mnogućih želja i realnih mogućnosti, roditelj je taj koji mora odlučiti.
Kad upisuje faks dijete ima 18 godina i barem nekakvu ideju što bi želio od života i mogućnost izbora dva fakulteta.

[nadicab]

Moje srednje dijete je bio odlikaš s 4,9 (4. iz povijesti) + 2 boda muzičke=61 bod i nije imao nikakvu frku kod upisa u MIOC.
Sada će netko pitat zašto 2 boda za muzičku ili plesnu školu - zato što je on umjesto da se igra za kompjuterom ili da visi pred TV-om, vježbao sax svaki dan i išao 4x tjedno na nastavu + orkestar + klavir.
Imao je 5 iz matematike i bio jedan od najboljih matematčara u razredu; ali ima očajno znanje i to sam znala da će biti problem u MIOC-u. Ali, problem je u lošoj kvaliteti profeseorice jer on jeste imao po njenim kriterijima zasluženu 5

[dunja]

nadice a kakve veze ima muzička škola s miocem - mislim u čemu će mu to pomoći u miocu?
dijete dobije 2 dodatna boda i upiše se u mioc na temelju muzičke - a neko drugo dijete koje je možda puno bolji matematičar i ima 5,0 ne može upast jer ga preteknu drugi s muzičkom, plesnom itd.
sorry al tu meni nema ni pravde ni logike

isto tako, moje dijete koje se vodi kao hr reprezentativac u sportu svoje kategorije nema ama niti jedan dodatni bod za upis na temelju tog sporta, a uložio je u svoje treninge jako puno znoja truda i muke godinama - ništa manje nego neko ko je išao u plesnu školu recimo

po čemu se to vrednuje, tko je donio takve kriterije, voljela bih znat

[eli]

slažem se sa dunjom.

zapravo, ne slažem se da bi uspjeh u trećim aktivnostima trebao nešto značiti kod upisa u srednju, osim ako to nije srednja koja je vezana uz određenu aktivnost.

također bi školi trebalo biti svejedno je li moje dijete svako poslijepodne pred tv-om ili se neuspješno bavi sportom ili volontira ili ima roditelje koji joj nisu prenijeli niti jedan gen za glazbu.

[dunja]

pa da, ili nek se vrednuje sve jednako ili nek se to ukine, ovako je nepravedno skroz

[eli]

posebno to sa muzičkom školom. u nju ni ne primaju djecu kao što je moja (slon joj je prdnuo u uho ) i košta toliko da dvoje roditelja sa dvoje djece i dvije radničke plaće to svojoj djeci ne mogu dozvoliti. isto je i sa tečajevima stranih jezika.

[breg]

Po meni bi se za Mioc,trebalo bodovati natjecanja iz matematike i informatike, i to isključivo

[skorpionka]

zapravo, ne slažem se da bi uspjeh u trećim aktivnostima trebao nešto značiti kod upisa u srednju, osim ako to nije srednja koja je vezana uz određenu aktivnost.

Točno, ovako dva boda iz muzičke su mogla presuditi na štetu djeteta koje je imalo 60 bodova i 5,0 i bolji je matematičar od ovih sa 61 ili 62 boda na temelju aktivnosti koja veze nema s matematičkom gimnazijom.

[skorpionka]

Imao je 5 iz matematike i bio jedan od najboljih matematčara u razredu; ali ima očajno znanje i to sam znala da će biti problem u MIOC-u. Ali, problem je u lošoj kvaliteti profeseorice jer on jeste imao po njenim kriterijima zasluženu 5

Gradivo matematike iz osnovne škole nije toliko složeno da bi dijete koje ima imalo smisla za prirodne predmete trebalo s matematikom imati većih problema.

ali ima očajno znanje i to sam znala da će biti problem u MIOC-u.

O ovome se svake godine piše po novinama i svi se čude debaklu djece na inicijalnim testovima. Od superodlikaša sa 61 ili 62 boda ne bi čovjek očekivao da će ih na kraju 1. razreda u MIOCU biti manje od 50% odlikaša. Jer mi tu ne govorimo o djeci koja su osmi razred prošla s 4,5 nategnuto nego o djeci s 5,0. Možeš okeivati da ih 10 do max 20% s 5,0 padne na prosječnu ocjenu 4 ali da ih više od pola više nisu odlikaši je pokazatelj trulosti sistema.

[nadicab]

dijete koje ima 5,0 ili koje prolazi s odličnim i ima 5 iz bodovanih predmeta (znači, nitko ne traži 5,0) ima 60 bodova i kao takovo se upisuje u MIOC bez problema. Da je V. imao 58+2=60 onda se ne bi mogao upisati jer je bila velika navala i u takvom slučaju se gleda kako je dijete došlo do 60 bodova.
S druge strane, velika je razlika u težini zadataka u MIOC-u i u OŠ; u 8. razredu je npr zadatak s potencijama u njegovom razredu bio najjednostavniji, pa čak i takve zadatke je mali broj djece mogao izračunati - zato je on i imao 5 iz matematike bez problema. U MIOC-u su takvi zadaci dugačke kobasice od razlomaka i potencija - mogućnost za grešku je velika i to se njemu kao laganom ADD-u i desilo. Nešto nije znao, nešto je dobro riješio a nešto je u nekom koraku pogriješio (npr napisao je (a poslije je lupao glavom o zid) da je 2 na -1= -2 umjesto 0,5. Eto, za MIOC treba puno više vježbati nego što je trebalo u njegovoj OŠ. Ali, tu istu priču smo imali i s njegovom sestrom - loše predznanje iz OŠ dovodi do mnogih problema u SŠ/gimnaziji. A sestra je imala problema u MIC-u samo iz predmeta iz kojih je imala loše profesore u OŠ.

[skorpionka]

S druge strane, velika je razlika u težini zadataka u MIOC-u i u OŠ;

Koliko sam ja shvatila probem iz istupa profesora na tu temu, oni su se žalili baš na predznanje. Možeš imati nešto slabiji rezultat iz gradiva matematike osnovne škole na inicijalnim testovima nego što si imao u OŠ. Nešto slabiji rezultat bi bile trojke ili četvorke kod odlikaša iz matematike zbog nešto težih zadataka koje su izabrali gimanzijski profesori u odnosu na osnovnoškolske. To bi držalo vodu. Ali ovdje govorimo o negativnim ocjenama na inicijalnim testovima kod djece s ocjenom odličan iz matematike iz istog tog gradiva. I da to nije sporadična pojava.

[skorpionka]

Pa kaže ravnateljica MIOC-a na ovu temu

Meni je kao prosvjetaru vrlo teško odbiti ijedno dijete. Rješenje bi možda bilo ponovno uvesti prijemni ispit. Činjenica je da kriteriji u osnovnim školama nisu ujednačeni i da ocjene iz različitih škola ne vrijede jednako. Mi to vidimo već na rezultatima inicijalnog testa iz matematike koji učenici pišu na početku prvoga razreda. Iako se očekuje da odlikaši test riješe najmanje za četvorku, u pravilu dobijemo pravu Gausovu krivulju: najviše učenika dobije tri i četiri, manjina test riješi za peticu, a bude i dvojka i jedinica - kaže Veronika Javor i dodaje kako su u vrijeme kada su sami selekcionirali učenike dobivali najbolje đake bez obzira na ocjene iz škole.

[eli]

sva djeca upisana u mioc dolaze sa istim ocjenama, a sa različitim znanjem. nije baš jedini problem u slabijim predavanjima nekih profesora nego i u nerealnim ocjenjivanjima znjanja učenika. da su ti profesori kvalitetnije predavali to ne bi značilo da bi svi njihovi odlikaši tada bolje znali, već neki ne bi zadovoljili kriterije za odličan na ispitima prilagođenim takvim predavanjima.

ja nisam išla u neku zahtjevnu srednju, no ta je škola u toj generaciji bila hit i svi smo došli sa jako čvrstim peticama. i pisali prijamni. ipak, brzo je dio učenika spustio si prosjek za ocjenu do dvije, no bilo nas je više u tom jednom razredu koji smo i u srednoj imali 4,8-5,00. imena su se poklapala sa onima na vrhu liste kod prijemnog.