Stranica: 1/1.

vjeronauk u skoli

Postano: 16 ožu 2012, 23:55
Postao/la nadicab
nema potrebe da obajsnjavate vase stavove, to je vec uglavnom napravljeno na drugim topicima.
nego, ajde da vidimo kako bi roditeljima na ovom forumu odgovaralo po pitanju vjeronauka

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 09:40
Postao/la Bubidea
iako je sam pocetak glasovanja i jos se puno toga moze promijeniti, rezultati su mi jako znakoviti...hocu reci, ispada da se na onom tamo topicu, ko i na vecini slicnih, stice kriva slika zbog par glasnih ;)

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 10:36
Postao/la mamainana
I meni je znakovito koliko deklarativno tolerantnih su zapravo vrlo netolerantni. Diskriminacije ima apsolutno na svakom koraku i baš sam je doživjela na svom djetetu puno više i jače nego što će ikada doživjeti ijedno dijete koje ne ide na vjeronauk, ali znala sam da zbog sreće druge djece i roditelja moram raditi na samopouzdanju svog djeteta, a ne na izbacivanju iz vrtića onog što me boli. I sad kad vidim ove rezultate jasno mi je da djaba sva moja tolerancija, kompromisi i trud da nadjem najbolje riješenje za sve.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 11:03
Postao/la Bubidea
mamainana, ti one koji smatraju da je vjeronauku mjesto u crkvi nazivas neloterantima?

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 11:19
Postao/la mamainana
Naj se naljutit, štoviše smatram ih vrlo uskogrudnim i nespremnim za bilo kakve kompromise, mada to mislim i za one koji odobravaju da svečenik dolazi u školu blagosljivat djecu. Stvar je u tome što treba naći najbolje riješenje za svu djecu.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 11:20
Postao/la Buhtlica
mamainana je napisao/la:I meni je znakovito koliko deklarativno tolerantnih su zapravo vrlo netolerantni. Diskriminacije ima apsolutno na svakom koraku i baš sam je doživjela na svom djetetu puno više i jače nego što će ikada doživjeti ijedno dijete koje ne ide na vjeronauk, ali znala sam da zbog sreće druge djece i roditelja moram raditi na samopouzdanju svog djeteta, a ne na izbacivanju iz vrtića onog što me boli. I sad kad vidim ove rezultate jasno mi je da djaba sva moja tolerancija, kompromisi i trud da nadjem najbolje riješenje za sve.


malo mi čudno zvuči u današnjoj situaciji u hrvatskoj da ti je dijete bilo diskriminirano zato što IDE na vjeronauk.

a ovo "i baš sam je doživjela na svom djetetu puno više i jače nego što će ikada doživjeti ijedno dijete koje ne ide na vjeronauk" je malo bahato tvrditi.
no da, ljudima se uvijek čini da su njihovi problemi i brige mnogo veće i groznije od problema i briga ostalih.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 11:30
Postao/la Bubidea
da, mamainana, ljutim se.
ja, a vjerujem i ostatak koji je kliknuo ili misli da je vjer. mjesto u crkvi.

ti nas nazivas uskogrudima, netolerantnima i nespremnima za ikakve kompromise.
zasto?
zato sto se nase misljenje razlikuje od tvojega.

za mene je ovo vrijedjanje i bez obzira sto nikoga nisi navela poimence, vrijedjas citavu jednu skupinu ljudi.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 11:48
Postao/la mamainana
Ne čitaš dobro, vrijeđam dvije skupine ljudi koji ne žele raspravljati i naći način koji će zadovoljiti sve. Da mislim da te osobe po ovom pitanju pokazuju dozu netolerancije. I mislim da imam pravo na svoje mišljenje kao što i ti imaš pravo na svoje. A o mojoj situaciji ne možeš suditi dok je ne poznaješ.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 11:50
Postao/la Bubidea
ma koje dvije skupine ljudi?

naravno da imas pravo na svoje misljenje, nitko ti to nije osporio, ali pri tome ne moras razno raznim imenima nazivati one cije misljenje nije identicno tvome.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 12:01
Postao/la zubić vila
Meni su prva dva pitanja ista ili barem slična.
:conf
jel školskom vjeronauku mjesto i dalje u školi?

Ili barem jedno od ta dva pitanja treba izbaciti ili ga preoblikovati.
Jer u trećem imaš pitanje da se stavi vjeronauk u crkvene prostorije. (naša škola je na zemljištu koje je pripadalo crkvi :mrgreen
Šalu na stranu, vjeronauk se ponekad predaje u vjerskim prostorima.
Pa se bez obzira na to ocjene upisuju u imenik.

Tako da ne znam za što bih glasovala. s obzirom da nisu postavljena dva pitanja.
Jesi ili nisi? Mislim da bi se tako bolje vidjela siutacija s obzirom na vjeronauk u školi na forumu.
Na siti način si mogla podijeliti i treće pitanje pa bi dobila "razbacane" glasove i za tu skupinu glasača.
Ovako ispada da je više onih koji ne bi nego onih koji bi. Kada podijeliš glasove na dvije skupine.
Možda bi trebala napraviti prije-ili-za-vrijeme-izbora izbornu koaliciju "desnog" pitanja. :luv

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 12:16
Postao/la Carlito
Ja sam ocito netolerantna jer mislim da za vjeronauk nema mjesta u skoli. Mislim da nam se na taj nacin namece vjera, odnosno nama i nasoj djeci. Ako zelim da moje djete uci o tome vodicu ga u crkvu, ako ne onda ne zelim ni da ga o tome uce u skoli. Ja ne idem u crkvu, ne ide ni moje djete. Ali sam vjernik, na svoj nacin. Ne moram ici u crkvu moliti se, ja cu to obaviti u svom domu. I onda ce moje djete morati ici u crkvu ako u skoli ima vjeronauk? meni je to sve izrugivanje s vjerom, i forsiranje necega sto ne treba forsirati.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 12:19
Postao/la palunkica
Ova tema će se pretvoriti u istu trakavicu kao i onaj topic o djeci koja ne idu na vjeronauk i mislim da bi mira u kući radi bilo bolje da se obje teme zaključaju. Ili da krenemo u raspravu o ustašama i partizanima npr. :roll

Možemo mi raspravljati do preksutra je li ovako organiziran vjeronauk dobar ili nije i je li mu mjesto u crkvi ili u školi - činjenica je da je vjeronauk u školi, organiziran u skladu s međunarodnim ugovorom kojeg je Hrvatska potpisala i da se to u skorijoj budućnosti neće promijeniti. A neće se promijeniti jer je većina u Hrvatskoj ipak za vjeronauk. I to u školama.

Isto tako je činjenica da je vjerski odgoj, i to one religije koja je prevladavajuća, tradicija u većem dijelu Europe i da se je u većini zemalja uključen u nastavu državnih škola. A oni koji ga ne žele imaju mogućnost izbora, kod nas ne upisati dijete na vjeronauk, negdje drugdje tražiti izuzeće od tog predmeta, razne su mogućnosti. I to je činjenica. Može li se raspored drugačije prilagoditi ili može li se drugačije organizirati vrijeme djeci koja ne idu na vjeronauk - sigurno može, to je pitanje za škole i za javnu raspravu, pa možda ne bi bilo loše ta pitanja i tu energiju koja se ovdje troši usmjeriti prema školama i prema konkretnim primjerima, a ne prema ovom forumu. Znam preko nekoliko slučajeva gdje su roditelji taj sat organizirali ili drugi strani jezik ili neki drugi predmet.

A svoje mišljenje o tome gdje bi se trebao učiti vjeronauk zadržat ću za sebe. :whew

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 13:47
Postao/la lastavica
koliko vidim isključive varijante jedino prolaze i oko njih se lome koplja, sve ostalo je mlaka voda i nema volje ni želje da se o tome raspravlja.
Nemam za što glasati.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 13:49
Postao/la skorpionka
lastavica je napisao/la:koliko vidim isključive varijante jedino prolaze i oko njih se lome koplja, sve ostalo je mlaka voda i nema volje ni želje da se o tome raspravlja.
Nemam za što glasati.


xxx

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 17 ožu 2012, 14:05
Postao/la sany
lastavica je napisao/la:koliko vidim isključive varijante jedino prolaze i oko njih se lome koplja, sve ostalo je mlaka voda i nema volje ni želje da se o tome raspravlja.
Nemam za što glasati.


potpis

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 18 ožu 2012, 03:16
Postao/la mama courage
mamainana je napisao/la:Ne čitaš dobro, vrijeđam dvije skupine ljudi koji ne žele raspravljati i naći način koji će zadovoljiti sve. Da mislim da te osobe po ovom pitanju pokazuju dozu netolerancije. I mislim da imam pravo na svoje mišljenje kao što i ti imaš pravo na svoje. A o mojoj situaciji ne možeš suditi dok je ne poznaješ.


a o cemu da raspravljamo?
sve je odavno odluceno. odluceno je mimo ili unatoc volji jednog dijela stanovnistva. u skorije vrijeme nece biti promijenjeno. nitko se ne smatra odgovornim, bilo da se radi o skolama, ministarstvu, vladi, pa ni ustavnom sudu. paradoksalno, crkvu tu najmanje krivim. sve ide svojim tokom, po samovolji tj. "dobroj volji" pojedinaca koji imaju moc odlucivanja. raspravljali mi ili ne, ako se nekom ravnatelju sprdne, onda ce se od sutra blagosiljati i torbe. jer ne-blagosivanje se ne promatra kao normativ sekularne skole, nego kao dobronamjerno izlazenje u susret tj. kompromis mocne vecine nad obespravljenom manjinom. i onda o cemu da mi tu raspravljamo? :whew

voditi raspravu da bi se naslo "nacina koji ce zadovoljiti sve" ce imati onda smisla kad sugovornici budu ravnopravni i kad budu kretali s istih pozicija, kad budemo mi, kao manjina, uopce imali tu moc nesto promijeniti. kad nas glas bude imao barem neku tezinu, sad je nema. i valjda bi ta asimetrija trebala u biti vrijedjati one koji tu moc nemaju?! :dunno a ne one koji odlucuju u ime svih. sad su ova objasnjavanja od strane manjine politicki potpuno uzaludno mlacenje prazne slame. ok, oni koji ne posustaju (poput mene) jos uvijek se nadaju da ce pojedina rasprava barem malo senzibilizirati javnost za poteskoce kojima su neka djeca izlozena. nista manje ni vise, a ni u tome ne uspjevamo (a, mozda je i do nas). dapace, ni zrnca razumijevanja, samo sarkazam ili dovodjenje rasprave namjerno do apsurduma. ne samo da se zanijece diskriminacija, nego se diskriminirane proglasava netolerantnima i uskogrudnima. ocekuje se da diskriminirani prihvate diskriminaciju, jer nisu jedini u drustvu koji su diskriminirani tj. valjda kao dokaz njihovog open-mindnessa :whew :ajme

p.s. nisam glasala, jer moj glas ionako nema nikakvu tezinu.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 18 ožu 2012, 07:42
Postao/la mamainana
mama courage je napisao/la: sve ide svojim tokom, po samovolji tj. "dobroj volji" pojedinaca koji imaju moc odlucivanja. raspravljali mi ili ne, ako se nekom ravnatelju sprdne, onda ce se od sutra blagosiljati i torbe. jer ne-blagosivanje se ne promatra kao normativ sekularne skole, nego kao dobronamjerno izlazenje u susret


moć pojedinca može se moći obuzdati i svakako mora se barem pokušati, ali se prvo roditelji moraju složiti. Ja prva neću uopće učestvovati u nećemu gdje se ne može dogovoriti što je prihvatljivo za sve na samom poćetku.

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 18 ožu 2012, 07:54
Postao/la mamainana
mama courage je napisao/la: ok, oni koji ne posustaju (poput mene) jos uvijek se nadaju da ce pojedina rasprava barem malo senzibilizirati javnost za poteskoce kojima su neka djeca izlozena. nista manje ni vise, a ni u tome ne uspjevamo (a, mozda je i do nas). dapace, ni zrnca razumijevanja, samo sarkazam ili dovodjenje rasprave namjerno do apsurduma.


ovakve rasprave dovele su do toga da bar dio ljudi uvidi da ima problema. Prije mi je za cijeli folklor potpuno svejedno sad vidim koliko je to pogrešno i da se neke stvari itekako trebaju mijenjati. Znači trud ti s te strane uopće nije uzaludan. A situacija se dovodi do apsurda i s jedne i s druge strane

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 18 ožu 2012, 08:20
Postao/la mamainana
mama courage je napisao/la:p.s. nisam glasala, jer moj glas ionako nema nikakvu tezinu.


nisi u pravu, svaki glas ima svoju težinu. Netko će mu se radovati i potvrditi svoja razmišljanja, netkom će možda biti svejedno, a netko poput mene bit će razočaran i kad dođe vrijeme za borbu, moj glas neće imati vjerojatno nitko, jer koliko god da vidim da neke stvari stvarno ne valjaju, ne želim biti s onima koji zbog svojih prava želi uzeti sva moja

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 18 ožu 2012, 09:19
Postao/la zauvijekmama
glasala :mah

Re: vjeronauk u skoli

Postano: 18 ožu 2012, 16:15
Postao/la jevrem
Ako je osnovna škola odgojno-obrazovna ustanova. A odgajamo djecu prvo mi roditelji, obitelj, pa onda i ta odgojno-obrazovna ustanova, onda je razumljivo zašto vjeronauk jest u školama.
Ali nema prevelike brige oko toga niti za one koji ne šalju svoju djecu na vjeronauk, s obzirom na to da uskoro ulazimo u EU, i da tamo nije isto stanje iako posoji vjeronauk u školama, kao u Hrvatskoj.
Tako da će se uskoro i te stvari i u našoj domovini promijeniti.

Sve za Krista! - Krista ni za što!

Četvrtak, 24 Studeni 2011 20:25

Pošto sam čitao i slušao razne katoličke agencije i zaklade koje djeluju i rade širom svijeta i prikupio neke podatke, odlučio sam dobivene informacije podijeliti s onima koji nisu u mogućnosti sami se informirati. Naime, naši domaći mediji o tome sigurno neće nikada progovoriti – sigurno ne na takav način! Tekst je kratak i ne sadrži komentare. Nadam se da će mnogima poslužiti kao podloga za osobno razmišljanje i produbljivanje problematike.

Nikada ne bih napisao ovaj tekst da nisam ostao osobno duboko dirnut situacijom mnogih ljudi u svijetu, svijetu u kojem je velikim i malim MEDIJIMA uz riječ „religija“ prva riječ „tolerancija“! Ovom prilikom izražavam još jednom svoju zahvalnost Trojedinom Bogu koji je nadahnuo Drugi vatikanski koncil na kojem je Katolička crkva još jednom, između ostalog, jasno ponovila da svaki čovjek ima pravo na vjersku slobodu!


II. Vatikanski sabor


Prema statističkim podacima u posljednjih nekoliko godina prosječno svake tri minute negdje u svijetu biva ubijen jedan kršćanin zbog svoje vjere. Broj ubijenih kršćana godišnje iznosi 175.000. Također danas u svijetu više od 200.000.000 kršćana svakodnevno je progonjeno – ekonomski ili fizički – a 350.000.000 diskriminirano zbog svoje vjere. U više od 70 država svakodnevno biva kršeno pravo o vjerskoj slobodi. Države u kojima kršćani su svakodnevno najviše zlostavljani su: Indija, Kina, Vijetnam, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska, Tunis, i u posljednje vrijeme također Egipat i Irak.


Kopti oplakuju kršćanske mučenike, Egipat!



Nevjerojatno je tragična situacija kršćana u Sudanu prije pet mjeseci podijeljenom na dvije države. Tamo je građanski rat trajao 23 godine, poginulo je oko 2.500.000 ljudi, a više od 4.000.000 bilo je prognano, od kojih se oko pola vratilo svojim kućama. Statistička situacija Sudana prije podjele je sljedeća: 42.272.435 stanovnika, religije: 71,4% – islam, 16,4% - kršćani, 11,1% - animisti i 1,1% ostale religije. Danas Sjeverni Sudan – ili Sudan – ima oko 30.895.000 stanovnika, u tome 95,5% muslimana sunita, 3,5% kršćana i 1% animista. U ratu uništenoj državi danas ima 85% nezaposlenih, a 90% stanovnika je nepismeno. Južni Sudan ima oko 8.260.000 stanovnika, većina su animisti, a kršćanstvo je druga religija (nisam našao točne podatke). U Sudanu u kolovozu 2009. godine doslovce je ubijeno razapinjanjem na križu šest mladih kršćana, a danas oko 35.000 kršćana – uglavnom djece i mladih – služe kao robovi muslimanskih „gospodara“. Većinom su to djevojke pretvorene u priležnice u kućama bogatih muslimana ili u kasarnama – svakodnevno zlostavljane i silovane. Cijena roba-kršćanina u Sudanu iznosi oko 15 USD po osobi. Vrlo je teško doći do mnogih informacija jer rat još nije posve završio kako kaže mons. Makram Max Gasis, biskup centralnog Sudana.

I u Indiji već nekoliko godina kršćani bivaju svakodnevno vrlo snažno progonjeni. Na internetskim stranicama raznih međunarodnih katoličkih organizacija može se naći popis ubijenih kršćana, kao i popis uništenih kapelica, samostana, crkava i drugih vjerskih objekata te obiteljskih kuća. Ovdje ne navodim podatke jer ih ima previše da bi mogli stati na nekoliko stranica. Prije nekoliko dana – radi se o studenom 2011. – ekstremni hinduistički pokret VISHWA HINDU PARISHAD objavio je da će svakom hinduistu koji se obrati na kršćanstvo odrezati glavu, a generalni tajnik njihove organizacije traži da se promjeni Ustav na način da se zakonski strogo zabrani prelazak na kršćanstvo. Početkom studenog 2011. godine u državi Orissa u Indiji bila je ubijena jedna časna sestra koja je stala u obranu kršćana koji su bili nasilno deportirani ili prisiljavani na teške radove u rudnicima.

Nekima je poznat, a većini je vjerojatno sasvim nepoznat takozvani „slučaj kršćanke Asie Bibi“ u Pakistanu, čije je nevjerojatno progonstvo započelo u lipnju 2009. godine. Naime, u jednom razgovoru sa svojim muslimanskim prijateljicama koje su je nagovarale da prijeđe na islam, Asia je rekla: „Isus Krist je umro za grijehe svijeta i za moje grijehe. To za vas Muhamed nije učinio“. Tek što je to rekla, bila je zajedno sa svoje tri kćeri – ima 5 djece – pretučena i odvedena u zatvor. Nakon toga slijedio je sud gdje je zbog blasfemije protiv Muhameda bila osuđena na smrt vješanjem. Do danas kazna još nije izvršena, a sama Asia Bibi nalazi se u zatvoru u malenoj sobici bez prozora iz koje ne smije izlaziti: ona je toliko uska da ne može ispružiti ramena. U jednom je pismu Asia rekla da već tri mjeseca nije vidjela sunca! I još danas se Internetom pokušava skupiti milijun potpisa radi njezinog oslobođenja (potpis se može staviti na stranici: www. Callformercy.com).

Veliki broj kršćana svakodnevno mora bježati iz svojih kuća i država, posebno iz Egipta i Iraka. Nakon Arapskog proljeća njihova situacija zbog rasta nasilja muslimanskog ekstremizma je najgora ikada zabilježena u povijesti! Kršćani su svakodnevno ubijani, premlaćivani i silovani. U listopadu 2011. na trgu Maspero u Kairu protiv katolika koptskog obreda koji su mirno prosvjedovali protiv diskriminacije nova vlada, koja je naslijedila svrgnutog Mubaraka, usmjerila je vojsku i službe sigurnosti. Tada je ubijeno 30 kršćana, a ranjeno više od 320. U Aleksandriji su muslimanski ekstremisti u „barbarskom i kukavičkom napadu“ – kako je to rekao Nicolas Sarkozy - na Novu godinu 2011., dakle u noći s 31.12. 2010. na 1.1.2011., u koptskoj crkvi podmetnuli bombu. Tada je bila ubijena 21 osoba, a ranjeno više od 100, kako je to javilo Egipatsko ministarstvo zdravstva. Također su ti isti, nikada kažnjeni ekstremisti, u svibnju 2011. potpalili dvije koptske crkve. Tada je poginulo 12 kršćana, a više od 200 bilo je ranjeno. Egipatske vlasti stale su na stranu ekstremista i optužile kršćane za provokaciju.

Među svim izvorima najvećeg progona kršćana stručnjaci navode šest temeljnih, te države u kojima su najčešći;

1.Ratujući islam – Saudijska Arabija, Afganistan, Alžir, Bahrain, Bangladeš, Egipat, Etiopija, Indonezija, Irak, Iran, Jemen, Libanon, Malezija, Maroko, Nigerija, Pakistan, Somalija, Sudan,

2.Radikalni budizam – Butan.

3.Radikalni hinduizam – Indija i Nepal.

4.Totalitarni komunistički režimi – Kina, Eritreja, Sjeverna Koreja, Kuba, Vijetnam i Laos.

5.Autoritarni režimi - Bjelorusija, Bolivija, Mijanmar, Tadžikistan, Uzbekistan, Venezuela i Zimbabve.

6.Ratni konflikti – iskorištavani radi etničkog i religijskog čišćenja civilnog stanovništva. Kao primjeri navode se masakri kršćana u Demokratskoj Republici Kongo od strane Armije Božjeg Otpora, te napadi ljevičarske organizacije pod nazivom Kolumbijske revolucionarne oružane snage (FARC) u Kolumbiji.

Postoji, međutim, razlika koju treba naglasiti između progonstva i diskriminacije, ne samo u načinu kako se događaju ovi društveni fenomeni, već i u područjima na koje se oni odnose. Kako je to bilo više puta istaknuto na raznim zasjedanjima OESS–a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju), istočno se od Beča progoni, a zapadno od Beča diskriminira kršćane (okrugli stol održan 4.travnja 2009.). U kategoriju progonstva pripadaju već gore spomenute rastuće pojave javnog nasilja sve do ubijanja, dok se diskriminacija, sve prisutnija na Zapadu Europe, odnosi na slučajeve uništavanja groblja, potpaljivanja crkava i kapelica, omalovažavanje redovnika, redovnica i svećenika s jedne strane, te na sve prisutnije napade na kršćanske vrednote. S obzirom na diskriminaciju i progonstvo prema osobama posvećenog života važno je prisjetiti se časne sestre Laure Mainetti (1939.-2000.) koju su u Italiji pod utjecajem internetskih stranica ispunjenih mržnjom i nasiljem prema Katoličkoj crkvi brutalno ubile tri djevojke. Na Zapadu diskriminacija je povezana s jedne strane s odgojem, a s druge sa zakonima kojima se nastoji ograničiti Crkvi da propovijeda i brani vlastitu antropologiju i kozmologiju. U državama s većinskim ili velikim brojem katolika želi se u javnom životu nametnuti laicističko gledanje na život prema kojem se vjera smatra isključivo privatnim činom bez ikakvog učinka na javni život – posebno u politici, medijima i kulturi.


Ukoliko netko želi produbiti spomenutu temu ili istražiti druge njoj slične može naći odgovarajuće informacije u raznim oblicima na popisu izvora koji ovdje ne navodim jer sadrži 11 stranica popisa novinarskih kuća, radova, knjiga, organizacija, udruga, internetskih linkova i drugo, koje se nalazi ovdje: http://www.pkwp.org/upload/pdf/zrodla.pdf .

Svima onima kojima nije stalo samo do njihova osobnog dobra, mira i blagostanja, kojima nije glavna ona: „nikom nije lepše neg je nam samo da je tako svaki dan“, dakle onima koji teže ljubiti Boga i bližnjega kao samoga sebe, želim da nova liturgijska godina bude ispunjena opipljivim plodovima ljubavi!


Hvaljen Isus i Marija!

Mr. sc. vlč. Piotr Maj | Raskrižje – Hrvatski katolički portal | http://www.raskrizje.com