Sada je: 30 srp 2026, 22:28.
Moderator/ica: medo14


SonjaV je napisao/la:Jeste gledali emisiju večeras o mallim "genijalcima"?
. jel ima repriza? navodno se može naručit na HRT-u njihove emisije pa ti pošalju, jel netk to zna sigurno?jel ima repriza? navodno se može naručit na HRT-u njihove emisije pa ti pošalju, jel netk to zna sigurno?
(mala Uma)
s koliko godina je vaše dijete počelo čitati Dostojevskog, što je sve izumilo itd.
uspješnost je da imaš dijete koje nije "freak" u očima okoline, koje je zadovoljno sa sobom i koje je omiljeno u društvu zbog većine svojih osobina.




10 najčešćih zabluda o darovitosti
sva su djeca darovita;
darovita djeca uspjeti će u životu bez obzira pružamo li im potporu ili ne;
darovita djeca vole školu i dobivaju dobre ocjene;
izdvojimo li darovitu djecu u posebnu skupinu postat će snobovi;
darovita djeca dolaze uglavnom iz obrazovanijih i situiranijih obitelji;
darovita djeca nisu svjesna da su "drukčija" dok im to netko ne kaže;
darovitu djecu treba zaposliti, inače će postati lijena;
učitelji vole imati darovitu djecu u razredu;
darovita su djeca dobra u svemu što rade;
posebni programi za darovite su "elitni".




Imge je napisao/la:i jos nekaj.
zakaj naslov ovog topica ne bi jednostavno bio "Darovito dijete u skoli"![]()
(iznadprosjecno darovito dijete je samo jedna u nizu podklasifikacija/podjela... sto se tice darovitosti... )
meni zapravo stalno neki bed pisati pod ovim naslovom


thalia je napisao/la:o Umi je davno u Novom Listu bio prilog. stvarno je šokantna
hvala za broj, nazvat ću ih.




, to su neke moje brije s nazivima.
, ovaj topic si ti otvorila za svoje dijete
, a mi se svi tu pomalo prikrpali...


. od vrsta darovitosti, odabira metode ucenja, socijalizacije...
.
...
teta mi je to nekako pokusala objasniti na nacin da on sebi zapravo intuitivno trazi drustvo koje ga razumije, trazi drustvo djeteta s kojim je na istoj valnoj duljini. to nikako nije bilo dosad tako... to mi je novina.dosad je mogao funkcionirati u grupi, ali sad ga to vise ne zanima...


Naime, neke su činjenice ipak očite. Darovitost uglavnom podrazumijeva djecu koja se ne uklapaju u uobičajena očekivanja, ni po ponašanju, a često ni po uspjehu u školi. Dok društvo preferira konformizam i oportunizam, daroviti ruše općeprihvaćene vrijednosti čak i u dobi dok su djeca. Oni su kreativni, uče brže i na kvalitativno različit način, tvrdoglavi su i buntovni te nerijetko odbijaju metode "prokušane" na prosječnom dijelu populacije. Osim toga, daroviti se nerijetko lošije prilagođavaju društvenim konvencijama – bilo zato što ih ne primjećuju, bilo zato jer žele naći svoju vlastitu strategiju kako u matematici tako i u "pravilima socijalno poželjnog ponašanja". Natprosječne intelektualne sposobnosti kombinirane su sa specificiranim sposobnostima i interesima – naprosto ruše uvriježena pravila te se okolina svjesno ili nesvjesno "brani" brani od takvih pojedinaca.
Zbog svega toga, darovita djeca gotovo u pravilu nisu miljenici niti svojih vršnjaka, niti svojih nastavnika, a u socijalnoj izolaciji kojoj su izložena razvijaju posebnu i povećanu osjetljivost i emocionalnu nestabilnost. Zbog svojih neuobičajenih osobina darovita djeca mogu već rano steći osjećaj da su drugačija od vršnjaka. Zbog njihovog razvijenijeg apstraktnog mišljenja i "neuobičajenih" interesa, kronološki vršnjaci često ih ne razumiju i teško slijede, a starijoj djeci najčešće nisu socijalno zanimljiva ili nisu emocionalno dorasli.
Darovita djeca jasnije uočavaju i brže osvješćuju nekompetentnost roditelja ili pedagošku nedosljednosti nastavnika – te zarana sumnjaju u autoritete. Iako se procjenjuje da je čak 5 posto djece visoko darovito, upravo zbog neprepoznavanja darovitosti te društvene neosviještenosti ove pojave, daroviti su pojedinci često u sukobu s okolinom. Smatraju se neprilagođenima, a nerijetko ih se ocjenjuju "prezahtjevnima", "dosadnima" ili "agresivnima". Naravno, katkada, ona to doista i jesu! Mnoga znanstvena istraživanja djece s visokim sposobnostima pokazala su da što su sposobnosti više, to je više i specifičnosti koje ovu skupinu djece čine iznimno osjetljivom na neprimjeren odgojno-obrazovni tretman okoline.
Nesklad unutar njih samih i frustracije zbog nezadovoljenih prirodnih društvenih potreba te odgojno-obrazovnih potreba - darovitu djecu čini osobito rizičnom populacijom za kasnija asocijalna i devijantna ponašanja, od kojih su podbacivanje u školskom uspjehu i ukupnom obrazovanju samo manji problem.
Zapravo, jedina preventiva je osiguravanje prikladnog odgojno-obrazovnog programa (individualnog pristupa) za svu djecu uključujući i darovitu te pravovremena identifikacija darovitosti.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika
Članak 32.
(1) Škola je obvezna sustavno tijekom školske godine identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog stručnog tima.
(2) Rad s darovitim učenicima provodi se programima različite težine i složenosti kao diferencirani nastavni program u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili istraživačkim radionicama, putem izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim izvannastavnim aktivnostima, usporednim, produbljenim programima ili omogućavanjem pristupa izvorima specifičnog znanja.
(3) Darovitome učeniku škola može iznimno odobriti odsutnost s nastave dužu od propisane te potrebama takvih učenika prilagoditi način ispitivanja i ocjenjivanja.
(4) Program rada s darovitim učenicima obuhvaća:
– povećan rad učitelja s darovitim učenicima,
– nabavu potrebne nastavne opreme i literature,
– pristup posebnim izvorima znanja,
– državna i međunarodna natjecanja darovitih učenika u organizaciji nadležnog ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje,
– poticajna sredstva učenicima za stipendije, nagrade i drugo.



Natrag na Školarci (i studenti)
Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.