upisna groznica u gimnazije

[eli]

Opet sam ja pomalo "antiprotivna" - naglašava se da je za matematiku potreban extra talent za npr. dobiti 4 u 7 i 8. razredu O.Š.

di si to pročitala?
nas par je reklo da uz neke relativno realne kriterije ako si prosječnog talenta možda nećeš proći sa 5,0, da netko tko nema žicu za matematiku ne može biti siguran da će vježbanjem doći do petice. slično kao i sa jezicima ili sa mojim tjelesnim u prvom i trećem srednje.

[† Volvo]

Ma previše se inzistira na "talentu" za matematiku, jer eto onaj tko ga nema, nema sreće i može odustati jer je matematika tako nepoetična i nerazumljiva. A nije . I zapinje najčešće kod onih koji su nešto "preskočili" pa ne mogu nadograđivati jer im fale osnove. A ne talent. Pa ako je netko čvrsti odlikaš s četvorkom samo iz matematike (što eto, nije nemoguće imati i "netalentima") ne bi tebao imati silnih problema s upisom jer na MIOC tipa škole ionako ne puca prvenstveno, ili puca, ali svjestan da će se tamo više pomučiti kasnije.

A tjelesni se ni ne boduje, boduju se ekstra sportski rezultati. S druge strane, potpuno je jasno da nema smisla da netko s prosječnim ili ispodprosječnim sluhom pokušava gađati na Akademiju, zar ne? Pritom znajući da mu ni za svladavanje svega uz glazbu vezano, neće samo talent biti dovoljan...

[skorpionka]

Opet sam ja pomalo "antiprotivna" - naglašava se da je za matematiku potreban extra talent za npr. dobiti 4 u 7 i 8. razredu O.Š.

Nitko nije gore kvotano rekao, nit se pričalo o 4 nego o 5.

Pa ako je netko čvrsti odlikaš s četvorkom samo iz matematike (što eto, nije nemoguće imati i "netalentima") ne bi tebao imati silnih problema s upisom jer na MIOC tipa škole ionako ne puca prvenstveno, ili puca, ali svjestan da će se tamo više pomučiti kasnije.

Ni ovdje ne vidim problem, nego u tome da iznimno dobar matematičar s četvorkom iz npr stranog jezika ili hrvatskog i 59 bodova ne može upasti, ili čak netko sa 60.

[eli]

da i ne. uzmi primjer djeteta koje je jako talentirano za biologiju, kemiju, fiziku, a u sedmom ili osmom ima četvorku iz matematike. to dijete, ako su ocjene realne, moralo bi imati mogućnost za upis u matematičku gimnaziju (jer kod nas nema prirodoslovnih) kako bi moglo poslije na željeni fakultet.

[eli]

skorpi i ja smo pisale u isto vrijeme.

[skorpionka]

Apsurda je koliko voliš, ali najveći su da npr netko s 4 iz matematike i dva boda extra iz npr glazbene ima više šanse od nekog tko ima 60 bodova na svoje znanje.

[skorpionka]

meni se čini da je kod nas problem što mi svaki sustav (koji god da od sutra krenemo kopirati) prilagodimo našem specifičnom nacionalnom folkloru, svejedno jel pričamo o 80 posto odlikaša u pojedinim osnovnim školama ili 90 posto trudnica koje su na komplikacijama već od stadija blastociste. I za sve to mi nađemo neko opravdanje.

[† Volvo]

Opet smo na hiperinflaciji odlikaša kao glavnom problemu. Jer nije normalno da netko s jednom ili 2 četvorke u totalu ne upadne u gimnaziju (pa bude kasnije solidan vrlo dobar đak npr.)Problem su oni sa svim peticama koji poslije u srednjoj (u koju su su jelte upisali jer imaju sve 5 pa jer im se ćefnulo mogli su) prolaze s 2 a uzeli su mjesto nekom drugom. Prijemni je to donekle anulirao u naše vrijeme. Tim postotnim odnosom ocjena i pokazanog na prijemnom. Makar mogu razumjeti strah onih koji bi na prijemnom mogli zablokirati, jer ipak se još o malima radi.

Što se npr. prijemnog za faks tiče, imala sam frenda u razredu koji je na maturi dobio 3 iz školske zadaće (priznaje da ju je pisao "lijevom nogom" i zato neimao 5 na maturi), ali toliko se potrudio zadatke sa starih prijemnih raditi tih par tjedana iza mature (a znao je da je to faks kojeg želi i za koji ima smisla) da je na prijemnom bio u prvih 50 od 600 koliko se upisivalo, a bilo 2000 prijavljenih, a ne ni s odličnim srednjoškolskim prosjekom niti s odličnom maturom, no to je bila jeziva upornost i trud. Mislim upasti u 50 uopće.

I slažem se da se radi o nacionalnom folkloru jer često budem i sama svjedok raspravama kako neki nastavnik baš nekako cjepidlači a eto, vruće je već/hladno, štogod, kad je u pitanju njeno/njegovo dijete. Mislim kako bi u prvom osnovne trebalo dizati djecu pohvalama i peticama, odmah bi kasnije trebalo jasno distancirati one koji su baš za pet od onih npr. za 4, itd. I u glavama svih imati te razlike s razlogom.

Sjećam se npr. toga kako je iz testa iz povijesti užasno teško bilo dobiti 5 kod nas (baš su bila triki pitanja) i poslije je nekon testa trebalo jako se mučiti usmenim odgovorima za eventualno imati zaključenu peticu. Pa su se npr. neki dovinuli tome na način da im kad se piše test roditelji napišu ispričnicu radi prehlade, i eto petice kasnije bez problema . Kako je moja mama bila prosvjetar, možete naslutitit da ja nikad nisam bila prehlađena, dapače, još bi mi i vitamine podmetnula da test nikako ne propustim

[skorpionka]

Ma ima toga sad koliko voliš, izostanaka opravdanih na tone, da bi se izbjeglo test, ispitivanje, bolje naučilo. Kad se treba muljati, tu nam nema premca.

[nadicab]

Apsurda je koliko voliš, ali najveći su da npr netko s 4 iz matematike i dva boda extra iz npr glazbene ima više šanse od nekog tko ima 60 bodova na svoje znanje.

to nije točno
Ako govorimo o MIOC-u, u slučaju da 2 djece imaju jednaki broj bodova, daje se prednost onome koji ima 5 iz matematike (u ovom konkretnom primjeru). Inače je stav ravanetljice da svu djecu s jednakim brojem bodova treba upisati (i zato svake godine ima dodatni razred).
Eli, u Zagrebu imaš gimnaziju Vladimir Prelog za takve slučajeve.
A šro se matematičkih gimanzija tiče imamo: V, X, XV i Lucijan Vranjanin. I nisu u sve te matematičke gimnazije jednake gužve i ne traže svi 61 bod kao minimum (ponavljam, od ove godine se 61 dobije kao 60 + 1 iz vladanja)

[skorpionka]

Ako govorimo o MIOC-u, u slučaju da 2 djece imaju jednaki broj bodova, daje se prednost onome koji ima 5 iz matematike (u ovom konkretnom primjeru). Inače je stav ravanetljice da svu djecu s jednakim brojem bodova treba upisati (i zato svake godine ima dodatni razred).

Ne govorim o istom broju bodova, nego o činjenici da 59 na ocjene može biti manje od 58+2 iz glazbene i slične kombinacije. Pravilnik jasno kaže ovo što ti pišeš o istom broju bodova i prednosti.

[elizabeta]

da i ne. uzmi primjer djeteta koje je jako talentirano za biologiju, kemiju, fiziku, a u sedmom ili osmom ima četvorku iz matematike. to dijete, ako su ocjene realne, moralo bi imati mogućnost za upis u matematičku gimnaziju (jer kod nas nema prirodoslovnih) kako bi moglo poslije na željeni fakultet.

nadica

Eli, u Zagrebu imaš gimnaziju Vladimir Prelog za takve slučajeve.

E i ja sam baš razmišljala o tome kako ima djece ne baš talentirane i ne baš zainteresirane za matematiku, ali koja obožavaju - prirodu, biologiju, geografiju, povijest, kemiju, fiziku, tehnički...
Ovo je slučaj mog sina - jako zainteresiran i talentiran za ovo gore (iako nije još stigao do kemije i fizike...ali znam već jako dobro čemu je sklon)...on ima već i želju za takmičenjima...
A opet, tužno mi je to što neće moći upisati nikakvu gimnaziju u kojoj se traži 5 iz matematike. Iz hrvatskog je isto super, al to su onda jezične a ne gimnazije u kojima su bitni ovi gore pobrojani predmeti (kojima je najviše sklon).

Pa sam sad išla na stranice ovog Preloga i vidjela da su mi baš lijepi smjerovi - geologija, ekologija...a odlična podloga za mnoge fakultete.
A prag nije visok uopće (41-42 boda...kakve su ocjene s tim bodovima? jel to isto odličan uspjeh i kako se uopće računaju ti bodovi?)

E sad se ja pitam...ako se pretpostavlja da će dijete upisati neki faks, zašto je onda baš toliko bitno biti u silnom stresu i upisivati elitne gimnazije?
Zar neke gimnazije omogućuju veći broj bodova za fax ili negdje garantiraju izravan upis?
Po tome bi onda ustvari bilo lakše upisat djeci fax ako su bili u nekoj lakšoj školi, gdje nije tako rigorozno i gdje nije "opaka" konkurencija? I možda lakše položit maturu i dobit bolje ocjene...kad već nema prijemnih za fax

[kimama1]

ajme ovo s matematikom i glazbom veze s vezom nema pitagora je znao što su flažoleti već u svoje doba, ali glazbene teoretičare tog vremena jednako možemo povezivati s mnogim drugim znanostima, pa bi u istu korelaciju mogli dovesti glazbu i arhitekturu, astronomiju, medicinu, seksologiju što bi nas dovelo do tvrdnje da su muzičari dobri jebači pa se nitko ne bi smio upisati u srednju glazbenu ako nije položio teoretski i praktični iz tog predmeta s 5,0
jedino što zbilja u praksi može dobrom matematičaru pomoći ako se glazbom bavi, osim malo kod harmonije i kontrapunkta jest u akustici i paleografiji, u transkripciji stare notacije dosta pomaža ako si vješt sa brojkama.
sad sam malo off al moram, zbilja mi nije jasno zašto bi djeca sa završenom glazbenom školom imali bilo kakve privilegije i dodatne bodove u miocu ili u ekonomskoj školi, nit čemu ta glupost služi, jel to kakti kinderštube ili koji vrag?
edit: a pogotovo mi nije jasno da bi netko natjeravao svog klinca bez sluha, volje i želje da godinama tambura kako bi upisao mioc
mislim zbilja

[mirbi]

zbilja mi nije jasno zašto bi djeca sa završenom glazbenom školom imali bilo kakve privilegije i dodatne bodove u miocu ili u ekonomskoj školi

Evo, mi o tome palamudimo već danima. Nismo ništa zaključili.

[eli]

ne vrti se sve oko zg. jako se teško ove godine upisati i u splitski mioc, a prva ne bi dala dijete u gimnaziju koja na papiru zvuči jako dobro, a ima jako niski bodovni prag. ili jesi za gimnaziju (znači imaš visoke bodove, ne moraju biti maksimalni) ili si za neku školu koja daje zanimanje (imaš 45 bodova, npr.)

ne znam koliko je uopće fer uzimati u obzir glazbene škole jer one ne ovise samo o djetetu, već i o spremnosti i mogućnosti roditelja da ih plaćaju.
ja sam jako htjela u glazbenu, tulila, molila i kumila, ali me mama nije htjela upisati. jer me višekratno čula kako pjevam.

[mirbi]

jer me višekratno čula kako pjevam.

Eto, danas bi ti zbog krasnog sluha propala karijera.

[skorpionka]

Pa sam sad išla na stranice ovog Preloga i vidjela da su mi baš lijepi smjerovi - geologija, ekologija...a odlična podloga za mnoge fakultete.
A prag nije visok uopće (41-42 boda...kakve su ocjene s tim bodovima? jel to isto odličan uspjeh i kako se uopće računaju ti bodovi?)

Elizabeta, bilo bi dobro vidjeti kako su iz Preloga napisali ispite državne mature, i kakva su znanja s kojima izadju iz tih škola

A opet, tužno mi je to što neće moći upisati nikakvu gimnaziju u kojoj se traži 5 iz matematike. Iz hrvatskog je isto super, al to su onda jezične a ne gimnazije u kojima su bitni ovi gore pobrojani predmeti (kojima je najviše sklon).

ma nije ni bitno, ja bi na matematičkoj gimnaziji podržala dijete matematički i tehnički udreno, za koje je asno da će na neki takav faks. Bilo je dosta paradoksih situacija da su kod mene na faksu bolje fiziku i kemiju znali iz zagrebačke jezične nego iz MIOC-a.

[elizabeta]

skorpi - znači jezična bi onda mogla dati jako dobru podlogu i za biologiju, geografiju, povijest?

A ovo za bodove...pa i pitam, jer ne znam, kakve su to ocjene kod onog ko ima 42 boda?

[mamainana]

ovi od 42 boda bi imali prosjek 3,5
to jest gledaju se ocijene iz pet predmeta u 7 i 8 razredu i završna ocjena u 7 i 8 razredu

[elizabeta]

ovi od 42 boda bi imali prosjek 3,5
to jest gledaju se ocijene iz pet predmeta u 7 i 8 razredu i završna ocjena u 7 i 8 razredu

ajooj
a ja mislila da su negdje 4,5

[dunja]

najčešće se boduju ovi predmeti
hrvatski
matematika
povijest
zemljopis
strani jezik

tako u 7. i 8. razredu, plus se pribroji opći uspjeh

petice iz svih navedenih predmeta po jednom razredu su 25 bodova, plus opći uspjeh 5 što je 30 bodova
isto tako i za 8. razred - znači maksimalni broj iz ocjena je 30 po godini - zajedno 60

govorim isključivo o bodovima za ocjene

sad pokušaj izračunati - 42 boda iz ocjena
recimo po godini 21 - npr.
hrv 3
mat 3
pov 3
zemljop 5
engleski 4
opći uspjeh 4

edit - ovo lupetam bezveze, tek kao primjer

[elizabeta]

thanks dunja, sad mi je jasnije (gle mene ko da mi je dijete u najmanju ruku 8. razred )

najčešće se boduju ovi predmeti
hrvatski
matematika
povijest
zemljopis
strani jezik

A reci mi ima li kakva dobra škola u kojoj se boduju svi ovi predmeti osim matematike?
jel se npr u jezičnim isto boduju zemljopis i povijest?

[eli]

skorpi - znači jezična bi onda mogla dati jako dobru podlogu i za biologiju, geografiju, povijest?

nisam škorpi, ali iz bliskog primjera znam da ovisi o djetetu i konkretnim profesorima koje je imalo. iz jezične na faks na kojem se tražila biologija, kemija, matematika, faks završen u roku sa vrlo solidnim ocjenama.

[mirbi]

upis ucenika u skladu sa Zakonom o zastiti vojnih i civilnih invalida rata, te djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Nikad u životu nismo koristili ovu beneficiju, makar bi si uštedila brdo love da sam uspila upisat dijete u državni vrtić. Ali ako ovo bude važilo kad Sara krene u srednju, moglo bi se...

[dunja]

čuj, nisam ni ja kužila kak se zbrajaju bodovi, al sad me počinje stiskati pa sam morala

u svim gimnazijama se uglavnom boduju isti predmeti - mislim da hrvatski i matematika idu svugdje
ali pogledaj malo prirodoslovne - možda koja boduje i kemiju, fiziku ili biologiju, nisam sigurna

[kimama1]

u krajnjoj liniji, činjenica jest da djeca koja su završila srednje škole u Puli koje nit su mioc nit su visoko na listi bilo kakvih hoh škola s ekstra uspjesima upisuju svakakve faksove, pa i one koji se smatraju "teškim i elitnim" i u Hr i u inozemstvu

[skorpionka]

skorpi - znači jezična bi onda mogla dati jako dobru podlogu i za biologiju, geografiju, povijest

Znam da je u moje vrijeme (jest davno) zg jezična zbilja davala odlično predznanje iz većine predmeta, i to iznenađujuće odlično predznanje baš iz kemije, biologije i fizike. Puno je forumašica polazilo tu školu i to će potvrditi. Nije to sad bila situacija da je jedna osoba iz jezične briljirala iz prirodnih predmeta, nego su mahom većina bili opravdano odlični iz prirodnih predmeta. Situacija se u školama ipak mijenja kako se mijenjaju profesori i kriteriji, tako da bi sad trebalo se malo raspitati kako ona trenutno stoji po otom pitanju. Ja imam tu "deformaciju" da im u indeksu gledam iz kojih škola dolaze, čisto da steknem nekakav osjećaj.

[kimama1]

kaže mi kolegica profesorica u srednjoj da se situacija mijenja stalno, da jednu sliku imaš danas a sasvim drugu za pet godina,nastavno osoblje dolazi, odlazi, traži bolje, odlazi u mirovinu...itd.
a naravno da bismo svi mi da dijete dobije najbolje moguće obrazovanje i da upiše školu koju želi, ali ovo što se sad događa mi je stvarno već pomalo degenluk

[mirbi]

Promjene nastavnog kadra mogu itekakvu štetu nanijet. Od 5 do 8 razreda smo imali nastavnika matematike koji je bio teško bolestan. Recimo da je u školskoj godini bio na nastavi misec dana, ostalo su ga mijenjali razni nastavnici. Rupe koje su mi tada u znanju nastale nikad nisam uspjela nadoknadit.

[skorpionka]

Ma di ste vi to gledali za Vladimir Prelog Može prag biti niski, al je 52 a ne 42, al to ionako ne znači puno kad je zadnji iznad crte ove godine za prirodoslovnu gimnaziju VP ipak imao 57 bodova, a za sportski značano niže, 48 bodova.

Evo link

http://www.psvprelog.hr/news/SVI.xls