NITRATI

[borninamama2]

Slažem se s Inom, ja to sve radim po nekom svom institktu, prednost dajem naravno domaćim izvorima.<
><
>E sada ja sam razmišljala malo se baciti u poljoprivredu, tek toliko za naše potrebe. Ali koje sjeme kupiti, zar nije i ono već loše?<
><
>Tko zna nek pomogne <
>Borna 9. 10 2000.<
>Mirta 28. 1. 2003.<i></i>

[republika dana]

da, danas je to s 'domaćom' hranom dosta relativno. kupovala sam 'dalmatinske' mahune, za koje mi šjora veli 'odlične su, dobila sam sjeme iz njemačke...' e sad, tko zna odakle je zapravo poteklo. možda je gmo? tko zna? i blitva... primijetila sam da je sva blitva koja se nudi na placu izvučena iz zemlje skupa s korijenjem... što znači... oblik 'industrijske' proizvodnje. <i></i>

[Ina66]

Na nekoliko topica sam nailazila na proturječja o uvrštavanju nekih namirnica u dohranu djece do godine dana i najviše je "napadan" špinat jer je kao jako štetan zbog sadržaja nitrata ili nitrita.<
>Tekst o tim spojevima sam skinula sa stranica slovenskog Ministarstva zdravstva i uz pomoć kimame2, zaslužne za prijevod, dajem ga i vama na razmatranje.<
><
>Nitrati<
><
>Nitrati (NO3) su anorganska tvar koja se u okolini pojavljuje kao sastavni dio kruženja dušika.<
>Izvor nitrata u okolini može biti prirodan, ili je pak može nastati kao posljedica čovjekove aktivnosti. Nitrati su prisutni u zemlji, vodi i živim organizmima te u zraku, kao posljedica onečišćenja. Kemijskim procesom koji se zove redukcija, iz nitrata nastaje nitrit (NO2).<
>Nitrati se najčešće upotrebljavaju u ruralnim predjelima, za gnojenje poljoprivrednih površina. U prehrambenoj industriji nitrati i nitriti upotrebljavaju se i kao aditiv-konzervans za garanciju mikrobiološke sigurnosti te za potvrđivanje (naglašavanje) boje hrane-mesnih prerađevina.<
>Stručnjaci smatraju da dnevni unos nitrata u organizam čovjeka u okviru europske dijete iznosi 50/150 mg/dan, i da je ponajprije ovisan o količini povrća unešenoj u organizam tijekom dana. I pitka voda je važan izvor nitrata, naravno, na područjima na kojima voda za piće sadrži više nitrata od propisanog.<
>Prema procjenama, 80/90% nitrata unosimo u organizam jedući povrće. Unošenjem mesnih proizvoda unosimo u prosjeku oko 10% cjelokupnog unosa nitrata i 60/90 % nitrita. Konzumiranjem voća i mliječnih proizvoda unos nitrata i nitrita je zanemariv.<
>Na stvarni sastav nitrata i nitrita u povrću utječu razni čimbenici poput npr. vrsta povrća, prirodnih čimbenika (misli se vjerojatno na sastav zemlje i sl), načina prerade...<
>Sami nitrati su relativno neškodljivi za zdravlje, iako treba imati na umu da se nakon unosa u organizam mogu preoblikovati u nitrite koji mogu prouzročiti methemoglobinemiju. Nitriti u želudcu mogu biti aktivator (katalizator) za NOC, koji su po mjerilima međunarodnog instituta za istraživanje raka uglavnom uvršteni u skupinu kancerogenih 2B (moguća kancerogena tvar), a neki od njih u skupinu 2A (vjerojatna kancerogena tvar).<
>JECFA (Joint WHO/FAO Expert Committee on Food Additives) je postavila ADI (Acceptable Daily Intake – dopušteni dnevni unos) za nitrate u visini 0,3 –3,7 mg/kg tjelesne težine/dan. Unatoč tomu, JECFA misli, da s obzirom na pozitivne učinke uživanja povrća, nije opravdano ocjenjivati izloženost nitratima preko povrća isključivo po kriteriju ADI. JECFA tvrdi da, sa zdravstvenog gledišta, nema ograničenja za uživanje povrća.<
><
>LJETNI PROGRAM RADNOG NADZORA NAD SADRŽINOM NITRATA U POVRĆU<
> Ove je godine Zdravstveni inspektorat Rep. Slovenije do sada izuzeo (ovdje se misli na izdvajanje) i 20 uzoraka salate (salata, matovilac, radić), 20 uzoraka je planirano oduzeti u 3. tjednu rujna. Analizirane vrijednosti nitrata u svim izdvojenim uzorcima sukladne su s gore iznesenim graničnim vrijednostima, koje određuje Pravilnik o onečišćenju hrane. Kod 5 uzoraka analizirana je vrijednost prelazila 1000 mg/kg, najviša analizirana vrijednost bila je 1768 mg/kg.<
>U okviru godišnjeg programa analize uzoraka na nitrate je analizirano i 14 uzoraka špinata i blitve. Rezultati su bili na granici, ali nisu prelazili gornju granicu vrijednosti za svježi špinat.<
>U prošloj godini je Zdravstveni inspektorat Rep. Slovenije za analizu na sadržaj nitrata izuzeo 99 uzoraka salate (salata, matovilac, radić). Svi su uzorci odgovarali strožem kriteriju (2000 mg/kg) za salatu uzgojenu na otvorenom, prosječna koncentracija je iznosila 776 mg/kg, najviša analizirana vrijednost bila je 1862 mg/kg.<
><
>www2.gov.si/mz/mz-splet.n...enDocument<
> <i></i>

[Ina66]

Ja osobno sam pristalica teorije da djeca jedu hranu svog podneblja i po tome moja je Mara prvi put okusila špinat kad joj je bilo oko osam - devet mjeseci i to samo zato što smo bili kod bake koja je imala mladi špinat u vrtu (dakle, od
anja do konzumiranja nije prošlo više od petnaest-dvadeset minuta).<
>Špinat s tržnice joj rijetko dajem jer ne znam uvijek kad je u
an i koliko je stajao prije nego što je došao u prodaju, a to je, po mom mišljenu, ključno ako ćemo gledati korisne i štetne spojeve u njemu.<
><
>Nadalje, i blitva se spominjala kao "štetna" namirnica. I tu sam se vodila svojim instinktom i logikom - radije ću joj dati domaću blitvu nego tikvice iz Tunisa ili krumpir s Cipra.<
><
>Napominjem samo da imam izvor zdrave hrane <i>Edited by: Ina66 at: 12/20/03 11:45 pm<
></i>

[natasha32]

Quote:Sami nitrati su relativno neškodljivi za zdravlje, iako treba imati na umu da se nakon unosa u organizam mogu preoblikovati u nitrite <
><
><
>Quote:s obzirom na pozitivne učinke uživanja povrća, nije opravdano ocjenjivati izloženost nitratima preko povrća isključivo po kriteriju ADI. JECFA tvrdi da, sa zdravstvenog gledišta, nema ograničenja za uživanje povrća.<
><
>ovo su meni dva najbitnija dijela pa sam ih malo kvotala <
><
>sto se tice spinata - Hanna ga jede rijetko, jer ga ovdje rijetko nadjem, a blitve nema. probala ga je sigurno tek dosta nakon godine dana <
><
>slazem se da treba jesti hranu svog podneblja, no tu postoje dvije pomalo razlicite stvari <
>prvo je po meni neosporno - da je najbolje jesti i voce i povrce koje je uzgojeno sto blize krajnjem korisniku - dakle jabuke iz Dalmacije (za Inu i njenu familiju) i jabuke iz juznog okruga provincije Dublin uvijek su bolje nego jabuke iz Francuske za nase konkretne obitelji. mada mi nekad kupujemo i francuske GALLA jer su nam super . i tako za sve sto postoji i u nasem i u nekom udaljenom kraju. mi kupujemo irski krumpir, kupus, mrkvu... uglavnom cak i organsko, no to sad da ne sirim u nedogled na stranu<
><
>drugo je nesto sasma drugo - hrana koja odgovara odredjenoj klimatskoj zoni, i sto takodjer jako spada u hranu svog podneblja i trebalo bi se sto vise jesti DOISTA hrana svog podneblja - po tom kriteriju na primjer vecina Evrope je u istoj klimatskoj zoni (geografskoj sirini) s na primjer Japanom, i mada su neke namirnice medjusobno jako egzoticne (Japancima nase i nama Japanske) nase bi tijelo prirodno zbog zivota u slicnim klimatskim uvjetima i dalje bilo jako zdravo i pravilno hranjeno i nekom japanskom hranom. DOK hrana iz tropskim predjela (na primjer ananas, banana...) mada je sigurno puno domacija u nasim zivotima zapravo predstavlja hranu koja nikako ne odgovara nasem podneblju, jer prirodno raste u sasma drugom klimatskom predijelu. takvu bi hranu zapravo trebalo sto manje jesti mada je naravno u danasnje doba svi jedemo - mi prvi obozavamo banane <
><
>- editiram jer me komp izbacuje pa da spasim svoje duze postove ovih dana dok malo napisem posaljem pa opet udjem i dalje pisem jer mi zna sve iz
isati sorry na mojim tehn. kuknjavama <
><
>a nesto sasma drugo, tj. trece je UOBICAJENA hrana u nekoj kulturi, najblizi primjer s foruma mi je cesto pitanje kako se radi zobena kasa - kad se krece s dohranom. mnoge mame to ne znaju prvo jer se zitarice u prehrani odraslih jako malo koriste (pogresno), a vecina literature pogotovo za bebe naglasava koliko su bitne, a ako nesto ni sami ne jedemo kako cemo onda znati spraviti djetetu. a drugo je to sto je zobena kasa jako rasireno jelo u nekim dijelovima svijeta (recimo ovdje gdje sam ja trenutno) kao uobicajen, i onda ako se prevodi a cesto se prevodi, ostaje i primjer jela koje je uobicajeno. no, ima i dosta mama koje shvate da zapadna zobena kasa u nasim uvjetima je - palenta. nema nikakve razlike kad se apstrahira, a palenta jeste nasto sto je u mnogim nasim krajevima staro narodno jelo i vecina ju zna pripraviti<
><
>s tim da ja npr. vec godinama zbog sebe jedem razne musle, i zobene kase i svasta drugo, tako da s Hannom nisam imala dvojbe kako se radi zobena kasa, ali radim i palentu<
> <i>Edited by: natasha32  at: 12/21/03 12:26 am<
></i>

[Ina66]

ovo sam našla tražeći nešto drugo <
><
>Beets and spinach have high concentrations of naturally-occurring nitrates that can reduce the ability of the baby's haemoglobin to transport oxygen. These foods should be used in moderation or not at all until the baby reaches his first birthday. <
><
>dakle, oprez s blitvom i špinatom <
><i></i>