Sada je: 01 svi 2026, 11:40.
Moderatori/ce: Diami, nevenera

eli je napisao/la:
btw, moji sve, pa i ribu frigaju na vrhunskom maslinovom jer imaju svoje. čak i prave istarske fritule se prže na maslinovom. zato mi je čudno da se ne smije koristiti za prženje.






eli je napisao/la:meni je ova konstatacija iz knjige tipična američka - nije otkrio toplu vodu, a piše o tome kao da se radi o tko zna kakvoj novoj spoznaji. senzacija od ničega. svaka nkv domaćica zna da se niti jedno ulje ne smije pregrijati, da se ulje ne smije dimiti jer je onda za smeće. mogao je staviti da se ne smije jesti ni meso ako pougljeni i voće kad struli.
znači, na početku kuhanja se stavi ulje i kapula, na primjer, i tek onda uključuje ploča
, bi mogle to razdijeliti pa da hrenovke ostavimo na miru, a ovo bude o raznim smije se i ne smije se, moze, ali bolje ne i sl.









... ja mu to u životu nisam dala da jede...

čudi se moja mama da što mu ja to ne dajem, pa to je barem zdravo, ima mlijeka i kalcija i ostalih vitamina u sebi...




Masha je napisao/la:Već sam rekla kako je moj Luka (2,4 g.) oduševljen tom reklamom o hrenovkama i čim počne, on viče: Pucaju!!!
A nekidan ugleda reklamu za Monte, i kaže mi: Mama, ja to volim papati...... ja mu to u životu nisam dala da jede...
![]()
Ili ona za Kinder Pingui... čudi se moja mama da što mu ja to ne dajem, pa to je barem zdravo, ima mlijeka i kalcija i ostalih vitamina u sebi...
i glupo mi je kad vidim mame kak u pekari bebačima kupuju hrenovke u pecivu a djete još ni ne hoda. Mislim pored tolikog izbora raznih pekarskih proizvoda baš izabere hrenovku




Zašto podgrijavanje nije zdravo?
Kod pojedinih namirnica, ponovnim kuhanjem dolazi do nastanka nekih nepoželjnih sastojaka. Npr. juha od mrkve prekuhavanjem sadrži više nitrita (koji stvaraju toksične nitrozoamine u želucu), jer zbog ponovnog kuhanja dolazi do redukcije nitrata u nitrite. Manja djece su posebno osjetljiva na nitrite i zato im ne treba podgrijavati juhu od mrkve. Povrće kao npr. zelje, cikla, celer iz istog razloga ne treba podgrijavati već ih se preporuča jesti svježe pripremljene. Repa, celer, salata, špinat, rotkva i rabarbara sadrže oko 200 mg nitrata na porciju od 100 g. Nitrati iz špinata mogu se fermentacijom već skuhanog špinata, čak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrite koji mogu biti razlog trovanja odstajalim špinatom. Zato se preporuča pripremiti samo onoliko koliko se može pojesti svježe pripremljenog za jedan obrok. Špinat stavite kuhati u malo kipuće vode (ne u hladnu) i kuhajte ga oko 5 minuta. Vodu od kuhanja bacite jer je zasićena nitratima.
Podgrijavanje krumpira se ne preporuča zbog glikozida solanina koja se nalazi u njemu i koji u nekim slučajevima može biti uzrok akutnog trovanja. Zeleni dijelovi krumpira i proklijali krumpir te zelena rajčica također sadrže solanin, pa ih je bolje izbjegavati. Krumpir izložen svijetlu odmah poprima zelenu boju i sadrži puno glikozida, zato ga za kuhanje, pečenje i sl. treba korisiti odmah nakon guljenja.
Kako bi jednostavnije i zdravije živjeli u žurbi svakodnevice preporučam vam da u juhe, variva i sl. koje kuhate za slijedeći dan, krumpir, mrkvu, špinat, repu i sl. ukuhate neposredno prije serviranja. I ne treba pretjerivati s količinama i obrocima, svega pomalo, jer je doza ta koja razlikuje otrov od lijeka.
Rashlađenu francusku salatu možete koristiti dva dana ukoliko je čuvate u dobro zatvorenoj posudi
Jela s vrhnjem nije preporučljivo podgrijavatii jer se zagrijavanjem gruša pa time mijenja i okus jelu. Najbolje je vrhnje dodati u jelo prije same konzumacije.
Zeleno lisnato povrće nažalost, relativno brzo propada i u svježem i u pripremljenom stanju zbog procesa razlaganja kod čega se gubi boja ili se javlja posmeđivanje. U pitanju su oksidacijske promjene. Zato su u pravilu samo za jednokratnu uporabu a najviše mogu odstajati od ručka do večere, naravno u hladnjaku. Ako jedete tako pripremljeno lisnato povrće neće biti ugroženo zdravlje, ali organoleptički gledano takve odstajale namirnice nisu više poželjne. Srećom, mogu se čuvati u smrznutom stanju.
Kod krumpira imamo sličnu situaciju; drugi dan krumpir pire nije isti kao na dan pripreme, a slično je s restanim krumpirom. Pečeni krumpir može biti malo bolji, ali ipak najbolji je kad se odmah pripremi. U pitanju je utjecaj zraka, svijetla i enzima. Valja reći da je slično i kod peradskog mesa; najbolje je svježe pripremljeno a već dugi dan se osjeti peradski miris. Razlog tih promjena je dakle razlaganje masnih kiselina i pojava novog (nepoželjnog) mirisa.
Ukoliko je krumpir proklijao može biti i toksičan te ga ne smijemo koristiti za jelo.
Krumpir možete blanširati na pari, u vodi ili u ulju. Trebate ga blanširati toliko dugo dok krumpir izgubi svoju tvrdoću ali istovremeno još uvijek nije dobar za konzumaciju. Za razliku od tvornički zamrznutog krumpira koji je pripremljen posebnim tehnološkim postupcima (između ostaloga zamrzavanje na minimalno - 38°C), blanširani krumpir koji se priprema kod kuće nije preporučljivo zamrzavati zbog njegove, kasnije, loše kvalitete. Krumpir salata može biti dobra i slijedeći dan, ali stajanjem namirnica, dakle ne samo krumpira, mijenjaju se njihova organoleptička svojstva.

Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.